CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Cvat vrste Ammophila arenaria subsp. arundinacea H.Lindb. (Autor: S. Bogdanović)

pješčarski ševar

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP004049

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
06.01.2018.

Prethodne procjene

  • 2005 - (RE (CR?))

    • Citat
    Bogdanović, S., Šegota, V., Alegro, A. (2018): Ammophila arenaria subsp. arundinacea H.Lindb. (HRCP004049). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/4049. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Sandro Bogdanović
      Vedran Šegota
      Antun Alegro
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      -
    • Europska procjena
      -
    • Mediteranska procjena
      -
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Mala populacija, ograničena na usko područje potrebnog staništa koje je pod jakim antropogenim utjecajem.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      6.1 Rekreacijske aktivnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      -
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      2. Planiranje očuvanja, 3. Praćenje stanja
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Pješčarska milava je zeljasta trajnica s krutom stabljikom visokom 60–120 cm i dugim podzemnim vriježama (do 5 m). Listovi su smotani, kruti, prizemni dugi 50–90 cm, oni na stabljici slični ali znatno kraći. Ogrljak je dug 10–30 mm, kožičast, zašiljen ili duboko rascijepan na dvoje. Cvat je uspravna, valjkasta, gusta metlica, slična klasu, duga 20–35 cm. Klasići imaju po jedan cvijet. Pljevice su kožičaste, duge 11–13 mm, ne nadvisuju obuvenac. Obuvenac je dug 9–11 mm, na vrhu rascijepan na dvoje, na dnu s čuperkom dlačica, dugim 4–5 mm. Pješčarska milava pokazuje karakteristike skleromorfne biljke, s debelom epidermom s kutikulom. Prema životnom je obliku geofit. Pripada mediteranskom flornom elementu. Cvjeta u travnju i svibnju.
    • Staništa
      F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      -
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      Jako mala i ograničena populacija
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Hrvatska
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Nin, Kraljičina plaža


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Poales
    • Porodica
      Poaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      pješčarski ševar (Hr), Nikolić, T., pješčarska milava (Hr), Domac, R., ševar (Hr), Kvakan, P.
    • Strana imena
      European Beach Grass, Marram Grass (engleski), roseau des sables, élyme des sables, oyat, ammophile des sables (francuski), Strandhafer (njemački), barrón, grama de las dunas (španjolski)
    • Locus typicus
      Grad Nin (Alschinger, A., 1832: Flora Jadrensis. Typ. Battara, Zadar (Jade rae).)
    • Bibliografija
    • · BOGDANOVIĆ, S., ŠEGOTA V., ALEGRO A. (2018): Resurrection of a regionally extinct taxon in Croatia – the case of Ammophila arenaria (L.) Link (Poaceae). Acta Bot. Croat. 77 (2), 214–217, 2018, DOI: 10.2478/botcro-2018-0013
      · ALSCHINGER, A. (1832): Flora Jadrensis. Battara, Zadar.
      · HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
      · ILIJANIĆ, LJ. (1987): Vegetacijske i biljnogeografske značajke otoka Raba. In Mohorovičić, A. ed.: Rapski zbornik – zbornik radova sa znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog od 25. do 27. listopada 1984. godine. JAZU i Skupština Općine Rab, Zagreb, 83–97.
      · ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
      · MORTON, F. (1915): Pflanzengeographische Monographie der Inselgruppe Arbe, umfassend die Inseln Arbe, Dolin, S. Gregorio, Goli und Pervicchio sammt den umliegenden Scoglien. Engler. Bot. Jahrb. 53:67–273.
      · ŠPANJOL, Ž. (1992): Zaštita prirode u općini Rab. Glasn. Šumske Pokuse 28:49–132.
      · VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.