CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Podvrsta Ammophila arenaria (L.) Link ssp. arundinacea H. Lindb., herbarski primjerak sabran 1935. godine u uvali Crnika, Lopar, o. Rab, leg./det. S. Horvatić (FOTO D. MIHELJ, I. SOČO)

pješčarska milava

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000406

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE (CR?))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, L., Praljak, I. (2005): Ammophila arenaria (L.) Link ssp. arundinacea H. Lindb. (HRCP000406). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/406. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci nestanka. Intenzivni razvitak turizma, fragmentacija i uništavanje primorskih obalnih pijesaka. Izvorni podaci o nalazištima su stari, a svi kasniji autori se pozivaju na njih. Kako novih potvrda prisustnosti svojte nema, veoma je vjerojatno da ova svojta više ne uspijeva na navedenim lokalitetima. Stoga se može smatrati regionalno izumrlom (RE) s vrlo malom vjerojatnošću njezina ponovnog nalaska.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i akcijskoga plana zaštite pjeskovitih morskih obala (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.3.1. Reintrodukcija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Pješčarska milava je zeljasta trajnica s krutom stabljikom visokom 60–120 cm i dugim podzemnim vriježama (do 5 m). Listovi su smotani, kruti, prizemni dugi 50–90 cm, oni na stabljici slični ali znatno kraći. Ogrljak je dug 10–30 mm, kožičast, zašiljen ili duboko rascijepan na dvoje. Cvat je uspravna, valjkasta, gusta metlica, slična klasu, duga 20–35 cm. Klasići imaju po jedan cvijet. Pljevice su kožičaste, duge 11–13 mm, ne nadvisuju obuvenac. Obuvenac je dug 9–11 mm, na vrhu rascijepan na dvoje, na dnu s čuperkom dlačica, dugim 4–5 mm. Pješčarska milava pokazuje karakteristike skleromorfne biljke, s debelom epidermom s kutikulom. Prema životnom je obliku geofit. Pripada mediteranskom flornom elementu. Cvjeta u travnju i svibnju.
  • Staništa
    F.2.1.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Primorski obalni pijesci (sipine) s psamo-halofilnom vegetacijom sveze Ammophilion. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 16.211212 Sjevernomediteranske primarne sipine (Agropyretum mediterraneum). Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 3. pješčane plaže i dine
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, +Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Rumunjska, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada; obale južne Europe, od Rumunjske do sjevernog Portugala
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zabilježena rasprostranjenost u Hrvatskoj. Sjevernoprimorska i srednjoprimorska mezoregija Lokaliteti. Nin, Rab (Lopar)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    European Beach Grass, Marram Grass (engleski), roseau des sables, élyme des sables, oyat, ammophile des sables (francuski), Strandhafer (njemački), barrón, grama de las dunas (španjolski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • · ALSCHINGER, A. (1832): Flora Jadrensis. Battara, Zadar.
    · HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
    · ILIJANIĆ, LJ. (1987): Vegetacijske i biljnogeografske značajke otoka Raba. In Mohorovičić, A. ed.: Rapski zbornik – zbornik radova sa znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog od 25. do 27. listopada 1984. godine. JAZU i Skupština Općine Rab, Zagreb, 83–97.
    · ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    · MORTON, F. (1915): Pflanzengeographische Monographie der Inselgruppe Arbe, umfassend die Inseln Arbe, Dolin, S. Gregorio, Goli und Pervicchio sammt den umliegenden Scoglien. Engler. Bot. Jahrb. 53:67–273.
    · ŠPANJOL, Ž. (1992): Zaštita prirode u općini Rab. Glasn. Šumske Pokuse 28:49–132.
    · VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.