CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Istarska čovječja ribica/ Istrian Olm/ Proteus anguinus ssp.n. SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ

Istarska čovječja ribica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP003983

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1+2ab(ii,iii,iv))

Datum procjene
03.12.2012.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Proteus anguinus ssp.n. Parzefall, Durand & Sket, 1999 (HRCP003983). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3983 (DOI: https://doi.org/10.71545/vnfs-8433). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Dušan Jelić
    Marija Kuljerić
    Toni Koren
    Dag Treer
    Dragica Šalamon
    Mila Lončar
    Martina Podnar Lešić
    Biljana Janev Hutinec
    Tomislav Bogdanović
    Stjepan Mekinić
    Katja Jelić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    NE
  • Europska procjena
    NE
  • Mediteranska procjena
    NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Mali broj populacija sam po sebi može predstavljati problem (S 2.3) zbog opasnosti od srođivanja (inbreedinga) i osjetljivosti malih populacija na promjene. Neophodno je pokušati ponovno potvrditi i starija literaturna nalazišta (uz rijeke Boljunčicu i Rašu, okolica Vodnjana itd.). Istarske su populacije iznimno ugrožene ubrzanim razvojem, velikim organskim i anorganskim opterećenjem te nedostatkom vode (posebice ljeti zbog turizma i poljoprivrede) (DT 1.1, 1.3, 9.1, 9.3, S 1.1, 1.3). Globalno zatopljenje u skoroj budućnosti također može imati značajan utjecaj zbog podizanja razine mora, jer su pojedini lokaliteti (izvor Nimfej u Puli; izvor u uvali Tar kod Poreča) tek nešto viši od razine mora (DT 11.1).
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo čovječje ribice je usko i izduženo. Prijelaz glave u vrat je jasno vidljiv, noge su relativno malene u odnosu na tijelo, dok je rep snažan i bočno spljošten. Spadaju u srednje velike do velike repaše čija ukupna dužina tijela, od vrha njuške do vrha repa, iznosi 25–35 cm (maksimalno do 40 cm) (Parzefall i sur., 1999). Noge kod ove vrste služe samo za lagano kretanje tijekom potrage za hranom, dok za bijeg koriste snažne zamahe repom. Za ovu vrstu karakteristična je redukcija broja prstiju na udovima: na prednjim nogama imaju po tri prsta, a na stražnjim samo dva (Hutchins i sur., 2003a). Sve vrste porodice Proteidae zadržavaju morfološke karakteristike ličinki i u svom odraslom stadiju (Durand, 1976). Na vratu iza glave ističu se tri para rozih do žarko crvenih škrga (Parzefall i sur., 1999). U vodama s nižim koncentracijama kisika škrge su veće i bolje prokrvljene pa su žarko crvene boje (D. Jelić, osobno opažanje). U vodama bogatim kisikom diše škrgama i kožom, a u hipoksičnim uvjetima može disati i plućima. Kod mladih jedinki oči su vidljive, dok su kod odraslih pokrivene tankom kožom i nisu vidljive (izuzetak su crne populacije P. a. parkelj u Sloveniji, kod kojih su oči normalno razvijene). Čovječja ribica ima kožu blijede rozo-bijele boje, a jedino odstupanje čine crne populacije P. a. parkelj u Sloveniji (Arntzen i Sket, 1996).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Područje hrvatskog i slovenskog dijela Istre. U Hrvatskoj je poznata na svega nekoliko lokaliteta (izvor Nimfej u Puli, Picinova jama i jama Bregi). Tijekom 2012. godine otkrivena je nova populacija u kampu Lanterna (uvala Tar, Poreč). Iz izvora, udaljenog svega 20 metara od mora, su tijekom visokih voda izbačene dvije jedinke čovječje ribice. Pojedini ranije zabilježeni lokaliteti kod Vodnjana, u slivu Boljunčice i Raše kod Labina te Čepić jezera, nisu kasnije potvrđeni (Kletečki i sur., 1996; Janev Hutinec i sur., 2006). Nalazi zabilježeni kod Rijeke (Pretner, 1962) također nisu ponovno potvrđeni i nije poznato pripadaju li populacijama Istre ili Gorskog kotara.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Amphibia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Caudata
  • Porodica
    Proteidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Laurenti, J. N. (1768). Specimen medicum, exhibens synopsin reptilium emendatam cum experimentis circa venena et antidota reptilium austracorum, quod authoritate et consensu. Vienna, Joan. Thomae. 217 pp.
    Looby, A.; Erbe, C.; Bravo, S.; Cox, K.; Davies, H. L.; Di Iorio, L.; Jézéquel, Y.; Juanes, F.; Martin, C. W.; Mooney, T. A.; Radford, C.; Reynolds, L. K.; Rice, A. N.; Riera, A.; Rountree, R.; Spriel, B.; Stanley, J.; Vela, S.; Parsons, M. J. G. (2023). Global inventory of species categorized by known underwater sonifery. Scientific Data. 10(1).
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -