CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

istarska čovječja ribica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001896

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1a; D1+2)

Datum procjene
01.12.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (CR B1a; D1+2)

    • Citat
    Kletečki, E., Tvrtković, N. (2006): Proteus anguinus ssp.n. Parzefall, Durand & Sket, 1999 (HRCP001896). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1896. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Eduard Kletečki
      Nikola Tvrtković
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      VU B1+2bc, C2a
    • Europska procjena
      Nije procijenjena
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 3.1 Naftne i plinske bušotine, 3.2 Rudnici i kamenolomi, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Svojta je osobito ugrožena smanjivanjem areala na jedino preostalo nalazište. Potencijalno je ugrožena mogućim onečišćivanjem podzemlja, osobito kanalizacijom i otpadom iz naselja, ali i pesticidima i umjetnim gnojivima. Prije zabilježeni nalazi u podzemnim vodama kod Vodnjana (Boegan 1908) i Pule (Spandl 1926), u slivu Raše i Boljunčice kod Labina i Čepičkog jezera (Marchesetti 1885, Boegan 1931) poslije više nisu potvrđeni, pa se može pretpostaviti da je na tim lokalitetima vjerojatno izumrla.
    • Postojeće mjere očuvanja
      11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Postojeća zakonska zaštita: Zakon o zaštiti prirode, Habitats Directive: Annex II, IV
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Ugraditi zaštitu vrste i njezina staništa u vodoprivrednu i poljodjelsku osnovu. Zabraniti ispuštanja industrijskih i drugih otpadnih voda u slijevnom području izdvojenoga krša oko jedinoga preostalog nalazišta. U slijevnim područjima nalazišta vrste uvesti strogi nadzor i posebne mjere zaštite od nesreća pri prijevozu kiselina, nafte i naftnih derivata, te ostalih tvari koje su potencijalni anorganski onečišćivači. Bez prethodne ekološke studije zabraniti sve građevinske zahvate koji mogu utjecati na hidrologiju slijevnog područja.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Dovršiti započeta populacijska genetička istraživanja, upotpuniti faunistička istraživanja nalazišta i utvrđivanje mogućih podzemnih vodenih veza s mogućim drugim speleološkim objektima, izraditi posebni plan upravljanja za područje koje bi moglo ugroziti opstanak svojte. Povremeno nadzirati populaciju u nalazištu (monitoring).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Tekuće i ujezerene vode krškoga podzemlja. PHYSIS Palaearctic Database staništa: 65.11; Habitats Directive staništa: 8310;
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Populacija u Istri je izdvojena od ostalog areala vrste koji se proteže na području dinarskoga krša, od sliva rijeke Soče (Isonzo) do sliva rijeke Trebišnjice (Kletečki i ost. 1996, Sket 1997), a razlikuje se od ostalih populacija bijele čovječje ribice i po morfološkim specifičnostima (Parzefall, Durand & Sket 1999).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Danas je poznato samo još jedno nalazište, u Pincinovoj jami kod Poreča. Ta populacija genetički se veoma razlikuje od dviju populacija iz Slovenije za koje se procjenjuje da su međusobno odvojene prije 5 i 9 milijuna godina (Sket & Arntzen 1994), no te datacije još nisu dokazane.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Amphibia
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Caudata
    • Porodica
      Proteidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Istrian cave salamander (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BOEGAN, E.N. (1908): Pozzo di Dignano. Alpi Giulie,13: 196–207; SPANDL, H. (1926): Die Tierwelt der unterirdischen Gewässer. Speläologische Monographien, Verlag Speläologisches Institut, Wien, Bd. XI, pp 235;
      BOEGAN, E.N. (1931): Il prosciugamento del Lago d’Arsa (Istria). Le Grotte d’Italia V, 180 pp;
      KLETEČKI, E., JALŽIĆ, B., RAĐA, T. (1996): Distribution of the olm (Proteus anguinus Laur.) in Croatia. Mem. Biospel., 13: 227–231;
      MARCHESETTI, C. (1885): Nuove localita del Proteus anguinus. Boll. Soc. Adr. Sc. Nat. (Trieste), 9 (1): 165–166;
      PARZEFALL, J., DURAND, J.P. & SKET, B. (1999): Proteus anguinus Laurenti, 1768 – Grottenolm. Handbuch der Reptilien und Amphibien Europas. Ed. Grossenbacher K., Aula-Verlag, Wiesbaden, 4/1: 57–76;
      SKET, B. (1997): Distribution of Proteus (Amphibia, Urodela, Proteidae) and its possible explanation. Journal of Biogeography, 24: 263–280;
      SKET, B., & ARNTZEN J. W. (1994): A black, non-troglomorphic amphibian from the karst of Slovenia: Proteus anguinus parkelj n. ssp. (Urodela: Proteidae). Bijdragen tot de Dierkunde, 64(1), 33–53