CRVENI POPIS
Natrag
Kopnena kornjača/Hermann's tortoise/Testudo hermanni SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ
Kopnena kornjača
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP003972
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT [B1+2b(iii, v)])
Datum procjene
03.12.2012.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jelić, D., Podnar Lešić, M., Bogdanović, T., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Testudo hermanni Gmelin, 1789 (HRCP003972). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3972 (DOI: https://doi.org/10.71545/g349-a654). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dušan Jelić
Martina Podnar Lešić
Tomislav Bogdanović
Marija Kuljerić
Toni Koren
Dag Treer
Dragica Šalamon
Mila Lončar
Biljana Janev Hutinec
Stjepan Mekinić
Katja Jelić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
NT - Europska procjena
NT - Mediteranska procjena
NT - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Glavni razlozi ugroženosti su gubitak i fragmentacija staništa zbog širenja i intenziviranja poljoprivrede (DT 2.1), urbanizacije i ubrzanog razvoja turističke infrastrukture (DT 1.1, 1.2, 1.3, 4.1), zatim skupljanje jedinki za trgovinu kućnim ljubimcima (DT 5.1) i požari (DT 7.1). Tijekom 20. stoljeća su na području bivše Jugoslavije velike količine kornjača izlovljavane za potrebe inozemnog tržišta kućnim ljubimcima na području Europe i SAD-a, ali i za prodaju na crnom tržištu unutar i izvan država bivše Jugoslavije (Ljubisavljević i sur., 2011). Tako službeni podaci o izvozu navode 2615 tona, odnosno oko 2 milijuna jedinki T. hermanni i T. graeca u razdoblju od 41 godine, najviše između 50-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Smatra se da je upravo T. hermanni bila najviše zastupljena. Ovi podaci, kao i druga pojedinačna istraživanja, ukazuju na značajno smanjenje brojnosti kopnenih kornjača kao posljedicu pretjeranog izlova (Ljubisavljević i sur., 2011). Požari mogu uzrokovati veliku smrtnost kopnenih kornjača, pojedina istraživanja bilježe da oko 50 % jedinki (u nekim slučajevima i preko 80 %) strada od požara, najviše stradavaju ženke i mladi (DT 7.1.1). Utjecaj požara je ovisan o tipu vegetacije te godišnjem dobu. Uspješan oporavak populacije ovisi o ostalim negativnim utjecajima na pojedinom području te o dobnoj i spolnoj strukturi preživjelih jedinki kao i o mogućnosti imigracije jedinki iz susjednih područja (Hailey, 2000; Stubbs i sur., 1985; Popgeorgiev, 2008). Korištenje poljoprivredne mehanizacije te mehaničko krčenje staništa također može uzrokovati veliku smrtnost kornjača (Hailey, 2000), ali isto tako i učestalo korištenje pesticida (DT 9.3) na područjima gdje obitavaju (Willemsen i Hailey, 2001b). Jedna od prijetnji, posebno za jaja i mlađe jedinke su i divlje svinje (DT 8.1, 8.2) koje su široko rasprostranjene u Hrvatskoj, uključujući neke otoke (Mazzotti, 2004; Jelić i sur., 2012). - Korištenje
U prošlosti se koristila u trgovini kućnim ljubimcima. - Ugroze i njihovi učinci
1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5 Korištenje bioloških resursa, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 7 Preinake prirodnih sustava, 7.1 Požari i suzbijanje požara, 7.1.1 Povećanje učestalosti/intenziteta požara, 8 Invazivne i druge problematične vrste, genetski materijal i bolesti, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 8.2 Problematične zavičajne vrste/bolesti, 9 Onečišćenje, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
- - Postojeće mjere očuvanja
3. Određena su područja očuvanja, 4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Kopnena kornjača je strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodatku II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima), na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa te Prilogu I Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja, nacionalnih parkova i parkova prirode. Kopnena kornjača je navedena u Nacionalnoj ekološkoj mreži kao ciljna vrsta za sljedeća ekološki značajna područja: Nacionalni park Krka, Tramuntana, Punta Križa i Baćinska jezera. - Potrebne mjere očuvanja
2. Upravljanje kopnom/vodama, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4. Edukacija i svijest, 4.3. Svijest i komunikacija, 5. Zakon i politika, 5.4. Usklađenost i provedba, 6. Životni, ekonomski i drugi poticaji, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Generalnim mjerama očuvanja može se smatrati strože sankcioniranje neplanske gradnje (CA 5.4) te poticanje neintezivne, tradicionalne poljoprivrede (CA 6.4). Potrebna je stroga kontrola uzimanja iz prirode i prodaje na crnom tržištu (CA 5.4), zatim izgradnja prijelaza za male divlje životinje (gmazove) ispod prometnica (CA 2.3), prevencija požara, kontrola divljih svinja na otocima i šire (CA 2.2) te edukacija lokalnog stanovništva (CA 4.3). - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3. Praćenje stanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebna su populacijska istraživanja (RN 1.2), istraživanja ekologije vrste (RN 1.3) i uzroka ugroženosti (RN 1.5). Potrebno je izraditi akcijski plan očuvanja vrste (RN 2.1) u sklopu kojeg je potrebno razviti i implementirati program praćenja vrste i staništa (RN 3.1, 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Kopnena kornjača srednje je velika kornjača ravne duljine karapaksa (leđne strane oklopa) najčešće do 20 cm. U Hrvatskoj su zabilježene prosječne vrijednosti odraslih od oko 15 cm, a u pojedinim populacijama (u Bugarskoj) mogu narasti i iznad 30 cm. U stabilnim populacijama prevladavaju velike odrasle jedinke. Mužjaci su manji i lakši od ženki. Najmanja dužina za određivanje spola je 10 cm, a dostižu je oko 6. godine. Životni vijek u prirodi je preko 20 godina, a pretpostavlja se da mogu doživjeti i 40 godina (Meek, 1985, 1989; Willemsen i Hailey, 1999; Herz, 2002; Ivanchev, 2007; Loy i sur., 2007). Vrsta ima kratke zdepaste noge sa sraslim prstima i tupim pandžama, 5 na prednjim i 4 na stražnjim nogama. Karapaks je naglašeno konveksan, a boja varira od smećkaste ili narančaste preko žućkaste do zelenkaste, često s tamnom pigmentacijom. Mužjaci imaju udubljenu trbušnu stranu oklopa (plastron) i duži rep koji je također deblji u korijenu. Oba spola imaju oštru kandžu na vrhu repa (Arnold i Overden, 2002; Bertolero i sur., 2011). - Staništa
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, C.5.1. Šumski rubovi, C.5.2. Šumske čistine, D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, D.3.1. Dračici, D.3.4. Bušici, E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume , E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume, E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, E.7.4. Šume običnog i crnog bora na dolomitima, E.8.1. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike, E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja, I.2.1. Mozaici kultiviranih površina, I.5. Voćnjaci, vinogradi i maslinici - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Kopnena kornjača mediteranska je vrsta koja živi na različitim staništima, od bogatih livada do suhih kamenjarskih pašnjaka, u garizima, makijama te šumama, njihovim rubnim dijelovima i čistinama. Dolazi i na područjima tradicionalne poljoprivrede: vrtovima, poljima, vinogradima, maslinicima, voćnjacima, kao i u seoskim zonama. Preferira krška područja s dovoljno tla za polaganje i inkubaciju jaja te hibernaciju, tipično stanište su osunčani brežuljci na kojima se izmjenjuje grmlje s niskom travom. Izbjegava guste šume, močvarna staništa, strmi kamenjar i izrazito nepravilne kamenite površine po kojima se teško kreće te područja pod intenzivnom poljoprivredom. Nalazimo je od obalnog područja sve do 1300 m nadmorske visine, no većina populacija ipak obitava ispod 500 m (Bertolero i sur., 2011). U dobrim uvjetima i na bogatom staništu može živjeti i više desetaka jedinki po hektaru, čak i do 80 jedinki/ha. Na većini lokaliteta je gustoća populacije ipak manja, do 10 jedinki/ha (Meek, 1985, 1989; Hailey i Willemsen, 2000; Herz, 2002; Loy, 2007). Najaktivnija je tijekom proljeća (travanj, svibanj, lipanj), kroz ljeto se aktivnost smanjuje, a na jesen je vrlo mala. Mužjaci su teritorijalni te su česte borbe između jedinki, iako se u gustim populacijama velik broj jedinki može zajedno sunčati, a da pri tome ne dolazi do suprotstavljanja (Ivanchev, 2007; Bertolero i sur., 2011). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Vrsta je na globalnoj razini, kao i u Hrvatskoj, u opadanju (negativan trend). Smanjenje brojnosti jedinki zbog uništavanja staništa i pretjeranog izlova (legalna i ilegalna preprodaja) (Ljubisavljević i sur., 2011).
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Mediteranska vrsta koja je rasprostranjena samo na području Europe. Nekada je obitavala kontinuirano duž svih sjevernomediteranskih zemalja, od regije Cataluña u Španjolskoj na zapadu, do Bospora i Crnog mora na istoku. Danas je zapadni dio areala (T. h. hermanni) rascjepkan na nekoliko izoliranih populacija: mediteranski dio istočne Španjolske i jugoistočne Francuske, područje zapadne i južne Italije te otoci zapadnog Mediterana. Istočni dio areala (T. h. boettgeri) je kontinuiran, prisutan je duž istočne obale Jadranskog mora, u Albaniji, Grčkoj, Srbiji, Makedoniji, jugozapadnoj Rumunjskoj, Bugarskoj i europskom dijelu Turske. Granica između ove dvije podvrste je rijeka Po u Italiji (Gasc i sur., 1997; Bertolero i sur., 2011). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj živi u Istri i duž jadranske obale, u dalmatinskom zaleđu te na otocima (Cres, Krk, Pag, Korčula, Mljet, Lastovo i Zlarin). Do 80-tih godina prošlog stoljeća ova vrsta je bila predmetom masovnog tržišta kućnim ljubimcima, kako legalnog tako i ilegalnog (Ljubisavljević i sur., 2011), te je danas nalazimo i na područjima izvan prirodnog areala vrste poput Slovenije (Krofel i sur., 2009) i pojedinih lokacija u Italiji (Mazzotti, 2004), Francuskoj, Rumunjskoj i drugim europskim zemljama (Bertolero i sur., 2011). U Hrvatskoj su tako izvan prirodnog areala pronađene i unesene jedinke u okolici Zagreba (Turopolje), Virovitice i Osijeka. Njena prisutnost na pojedinim otocima je također posljedica čestog držanja kornjača u vrtovima te naseljavanja u prošlosti od strane mornara.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Testudines - Podrazred
- - Nadred
- - Red
undefined - Porodica
Testudinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Iverson, John B., 1992: null. A Revised Checklist with Distribution Maps of the Turtles of the World. xiii + 363.
Matthieu Bufkens
Turtle Taxonomy Working Group [Rhodin, A. G. J., J. Iverson, R. Bour, U. Fritz, A. Georges, et al.], 2021: Turtles of the World: Annotated Checklist and Atlas of Taxonomy, Synonymy, Distribution with maps, and Conservation Status (9th ed.). Chelonian Research Monographs, no. 8. x + 472.
Turtle Taxonomy Working Group [van Dijk, P. P., J. Iverson, A. Rhodin, H. Shaffer, and R. Bour], 2014: Turtles of the World, 7th Edition: Annotated Checklist of Taxonomy, Synonymy, Distribution with maps, and Conservation Status. Chelonian Research Monographs, no. 5, v. 7. 329-479.
https://www.natuurhulpcentrum.be/wie-het-kleine-niet-eert-/
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
- -