CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Crveni mukač/Fire-bellied Toad/Bombina bombina SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ

Crveni mukač

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija

Šifra
HRCP003955

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT [B2b(ii, iii)])

Datum procjene
03.12.2012.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
-

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Dušan Jelić
    Tomislav Bogdanović
    Martina Podnar Lešić
    Marija Kuljerić
    Toni Koren
    Dag Treer
    Dragica Šalamon
    Mila Lončar
    Biljana Janev Hutinec
    Stjepan Mekinić
    Katja Jelić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    LC
  • Europska procjena
    LC
  • Mediteranska procjena
    LC
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni uzrok ugroženosti ove vrste je gubitak staništa na području cjelokupnoga areala, prije svega radi melioracije, isušivanja močvara i drugih vlažnih područja (DT 7.3). Od posebnog je značaja isušivanje vlažnih staništa iskopavanjem odvodnih kanala u poplavnim šumama (Turopolje, Žutica, Lonjsko polje, Spačva itd.). Značajan problem predstavlja obalno utvrđivanje rijeka i podizanje obrambenih bentova, čime se narušavaju prirodni ciklusi plavljenja okolnih mrtvaja, lokvi i jezera (DT 7.2). Nizinska područja sjeverne Hrvatske se već dugi niz godina upotrebljavaju za intenzivnu poljoprivredu (DT 2.1, 2.3), što je dovelo do gotovo potpunog nestanka prirodnih staništa. Uništavanje vodene vegetacije sječom ili paljenjem (DT 5.2, 7.1), unos invazivnih vrsta riba (DT 8.1), kao i pretjerana upotreba pesticida mogu imati značajan negativan utjecaj na populacije ove vrste (DT 9.3).
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.3 Uzgoj stoke na farmama i rančevima, 5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 7.1 Požari i suzbijanje požara, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu, 12. Svojta je podvrgnuta nekoj međunarodnoj kontroli upravljanja/trgovine
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Crveni mukač strogo je zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodacima II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima) te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja, odnosno parkova prirode (Kopački rit, Lonjsko polje). Crveni mukač je naveden u Nacionalnoj ekološkoj mreži kao ciljna vrsta za sljedeća ekološki značajna područja: šire područje Drave i Kopački rit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda, 1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3. Upravljanje vrstama, 3.1. Upravljanje vrstom, 5.2. Politika i regulativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Budući da se populacije ove vrste nalaze u sjevernom i istočnom području Hrvatske, koje ima dugu tradiciju u poljoprivredi, značajan dio nekadašnjih staništa je već ili potpuno uništen ili u vrlo lošem stanju. Zbog toga treba istražiti mogućnosti zaštite preostalih pogodnih nizinskih područja koje ova vrsta naseljava (CA 1.1). Osim toga potrebno je ograničiti uporabu pesticida na područjima gdje se nalaze najbrojnije populacije ove vrste (sljevovi rijeka Kupe, Save, Drave i Dunava, kao i u močvarnim područjima te u okolici poplavnih šuma) (CA 5.2). Preporuča se i izgradnja prijelaza za male divlje životinje (vodozemce) ispod prometnica, na crnim točkama (npr. okolica Turopolja) (CA 2.3).
  • Potrebna istraživanja
    1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je detaljnije kartiranje staništa ove vrste u Hrvatskoj, pogotovo na rubnim dijelovima areala (RN 1.2), kako bi se dobila jasnija slika o stanju ove vrste u Hrvatskoj (RN 3.1).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Crveni mukač je mala do srednje velika žaba, prosječne duljine tijela između 3–4,5 cm. Ženke su uglavnom veće od mužjaka, no to pravilo ne vrijedi za sve populacije (Radojičić i sur., 2002; Bohme 2009). Glava i tijelo su plosnati, a rub glave zaobljen. Zjenica je srcolikog oblika, a bubnjići nisu vidljivi. Donja strana tijela prožeta je karakterističnim mrljama narančaste ili crvene boje (Grossenbacher, 2012). Za razliku od žutog mukača, vrhovi prstiju crvenog mukača su tamni, a ne obojani. Tijelo ove vrste prožeto je brojnim otrovnim žlijezdama koje se na površinu kože otvaraju trnovitim otrovnim bradavicama. Otrov može izazvati crvenilo ukoliko dođe u doticaj sa sluznicom oka. Mužjaci se glasaju u sezoni parenja, a upotrebljavaju čak nekoliko oblika glasanja (glasanja za vrijeme parenja, teritorijalna glasanja, kontaktna glasanja te glasanje u slučaju opasnosti) (Lörcher, 1969; Schneider, 2005). Za razliku od većine drugih vrsta žaba, glasanje je zabilježeno i kod ženki (Gollman i sur., 2009).
  • Staništa
    A.1.1.1. Stalne stajaćice, A.1.2.1. Povremene stajaćice , A.2.2.1. Povremeni vodotoci, A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava, I.2.1. Mozaici kultiviranih površina
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Crveni mukač pretežito naseljava nizinska područja s mirnim vodama. Naseljava močvare i travnata staništa, uz doline rijeka, lokava i jezera. Primarno nastanjuje plitke stajaće vode, područja s mirnim vodama, no ponekada se može susresti i u sporim tekućicama. Preferira područja s gušćom vegetacijom. Ponekad naseljava i otvorena područja te upotrebljava kanale za navodnjavanje za disperziju. Ova nizinska vrsta naseljava staništa do približno 700 m nadmorske visine (Agasyan i sur., 2009d). Iako se pojedini crveni mukači mogu pronaći Slika 48.Obojenost crvenog mukača/ Fire-bellied Toad color pattern SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ tijekom dana, najveća aktivnost zabilježena je u sumrak. Ova vrsta preferira toplije vrijeme te su odrasle žabe aktivne u temperaturnom rasponu od 10 do 30 °C. Žabe uglavnom vrijeme provode u vodi ili neposrednoj blizini. Hiberniraju u mulju ili na dnu lokvi od kraja rujna ili listopada, do kasnog ožujka ili travnja. Razmnožavaju se od travnja do kolovoza, a životni ciklus usklađen im je s razdobljima obilnih padalina. Jaja polažu uglavnom u plitke, privremene lokve na vodenu vegetaciju. Punoglavci borave u vodi od kraja travnja do sredine kolovoza. Životni vijek im može biti duži od 10 godina, dok spolnu zrelost dosežu u drugoj godini života. Hrane se pretežito skokunima (Collembola), kornjašima (Coleoptera) te mravima (Formycidae) (Szepalaki i sur., 2006).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    U opadanju, negativan trend kako na globalnom nivou (Agasyan i sur., 2009d), tako i u Hrvatskoj. Osnovni razlog jest nestanak pogodnih staništa uslijed ljudskog djelovanja.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Areal crvenog mukača obuhvaća područje centralne i sjeverne Europe, kao i malog dijela zapadne Azije. Rasprostranjen je od Danske, Švedske, sjeverne Njemačke preko Urala do Rusije i Kazahstana. Južni dio areala crvenog mukača seže od ravnice Dunava pa sve do Turske i Kavkaza (Gasc i sur., 1997; Agasyan i sur., 2009d).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Na području Hrvatske areal crvenoga mukača nije cjelovit, već je prisutan sjeverno od Gorskog kotara, s time da u potpunosti nedostaje na području Karlovca, a ponovno se javlja na području rijeke Save. Nakon toga mu se areal proteže cijelim sjevernim Panonskom dijelom zemlje (uključujući Slavoniju, Podravinu i Baranju). Na području u okolici Zagreba, uključujući Turopolje, Crnu Mlaku, Draganiće te slavonsko gorje, tvori široku hibridizacijsku zonu sa srodnim, žutim mukačem (Bombina variegata). Svakako najbolje proučavana hibridna zona u Hrvatskoj se nalazi kod Pešćenice (Turopolje), 20 km sjeveroistočno od Zagreba (Nurnberger i sur., 2005).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Amphibia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Anura
  • Porodica
    Bombinatoridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    (1899-12-31 23:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    (1899-12-31 23:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Kindvall, Oskar (2004-03-17 23:00:00) Lista över svenska groddjur baserad på flera källor.
    Linnaeus (1899-12-31 23:00:00) Systema naturae. Tomus I, Regnum Animale
    Linnaeus (1899-12-31 23:00:00) Systema naturae. Tomus I, Regnum Animale
    Looby, A.; Erbe, C.; Bravo, S.; Cox, K.; Davies, H. L.; Di Iorio, L.; Jézéquel, Y.; Juanes, F.; Martin, C. W.; Mooney, T. A.; Radford, C.; Reynolds, L. K.; Rice, A. N.; Riera, A.; Rountree, R.; Spriel, B.; Stanley, J.; Vela, S.; Parsons, M. J. G. (2023). Global inventory of species categorized by known underwater sonifery. Scientific Data. 10(1).
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -