CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

tisa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000395

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šugar, I. (1994): Taxus baccata L. (HRCP000395). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/395. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Šugar
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Osjetljiva vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Zbog niza svojstava kojima se odlikuje, kao što su tvrdoća, trajnost (nije podložna napadu kukaca), elastičnost, drvo tise je od davnine u uporabi u stolarstvu, tokarstvu, rezbarstvu, što je, zbog sječe, imalo negativne posljedice za širenje i opstanak toga stabla u prirodi i u svijetu i u nas.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Zbog niza svojstava kojima se odlikuje, kao što su tvrdoća, trajnost (nije podložna napadu kukaca), elastičnost, drvo tise je od davnine u uporabi u stolarstvu, tokarstvu, rezbarstvu, što je, zbog sječe, imalo negativne posljedice za širenje i opstanak toga stabla u prirodi i u svijetu i u nas. Još u prošlom stoljeću, pa čak i na početku ovoga stoljeća, mogla su se gdjegdje u nas u šumama naći tisova stabla obujma i do dva metra. Drvo spora rasta, u prirodi je danas svedeno uglavnom na grmolike oblike. Svedenost ovoga drveta na sitna stabalca i grmove nije prouzročila samo sječa i neracionalna iskorištavanje te spori prirast, nego je ova vrsta takvom čovjekovom djelatnošću na mnogim mjestima potpuno istrijebljena. Tako je npr. potpuno nestala s pojedinih lokaliteta kod Mrzle Vodice, Gerova i Delnica u Gorskom kotaru, a i iz Slavonije. Da je tise bilo u Slavoniji, svjedoči naziv brijega Tisovca kod Orahovice.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Zaštićena od 1969. godine na svim prirodnim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    S obzirom na to da se radi o vrsti koja postupno izumire, za njezin opstanak valja se brinuti na svim nalazištima. Osim toga, premda je ona već odavna zastupljena u perivojima kao uresna vrsta, njen uzgoj valja još više proširiti i pojačati kako bi se uzgojila što više stabala koja bi, kad odrastu i postanu plodna, mogla služiti kao rasadnik. Njenim slatkim plodovima se hrane ptice koje onda potpomažu širenje ove vrste raznošenjem sjemena.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Dvodomna, anemofilna drvenasta vrsta, jače zasjene i veoma sporog prirasta. Razmnožava se sjemenom, i to najvećim dijelom ornitohorno i vegetativno. To je ujedno i jedna od rijetkih crnogoričnih vrsta kojoj je svojstveno da nakon sječe tjera izbojke iz panja.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u sjenovitim šumskim predjelima povrh svježih vapnenačkih tala, ali se javlja i na stijenama. Susreće se u području mezofilnih bukovih i mješovitih bukovo-jelovih šuma (Fagetum croaticum montanum i Abieti-Fagetum dinaricum), ali i unutar termofilnih šuma hrasta medunca (red Quercetalia pubescentis). Na posebnim, obično strmim i stjenovitim mjestima, zajedno s lipom i drugim drvenastim vrstama tvori i posebnu zajednicu Tilio-Taxetum.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Zastupljena je malim brojem primjeraka. Zbog niza svojstava kojima se odlikuje, kao što su tvrdoća, trajnost (nije podložna napadu kukaca), elastičnost, drvo tise je od davnine u uporabi u stolarstvu, tokarstvu, rezbarstvu, što je, zbog sječe, imalo negativne posljedice za širenje i opstanak toga stabla u prirodi i u svijetu i u nas. Još u prošlom stoljeću, pa čak i na početku ovoga stoljeća, mogla su se gdjegdje u nas u šumama naći tisova stabla obujma i do dva metra. Drvo spora rasta, u prirodi je danas svedeno uglavnom na grmolike oblike. Svedenost ovoga drveta na sitna stabalca i grmove nije prouzročila samo sječa i neracionalna iskorištavanje te spori prirast, nego je ova vrsta takvom čovjekovom djelatnošću na mnogim mjestima potpuno istrijebljena. Tako je npr. potpuno nestala s pojedinih lokaliteta kod Mrzle Vodice, Gerova i Delnica u Gorskom kotaru, a i iz Slavonije. Da je tise bilo u Slavoniji, svjedoči naziv brijega Tisovca kod Orahovice.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Vrsta široke rasprostranjenosti u brdskim i gorskim područjima. Nalazišta: Ivanščica, Kalnik, Medvednica, Samoborska gorje, Risnjak, Bijele stijene, Velika Kapela, Klek, Plitvička jezera, Lička Plješivica, Kremen, Dinara, Velebit.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pinopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pinales
  • Porodica
    Taxaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 631-632.
    Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 632.
    Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 632.
    Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 632.
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 215.
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Degen, A, 1936: Flora Velebitica, I. 488-489. Verlag der Ungar. Acad. der Wissenschaften, Budapest.
    Glavač, V., 1958: O šumskoj zajednici lipe i tise (Tilio-Taxetum ass. nova). Šum. list, 82 (1-2): 21-26, Zagreb.
    Fukarek, P., 1932: Nestajanje tise u našim krajevima, Priroda, Hrv. prir. društva, Zagreb.
    Hirc, D., 1908: Taxus baccata L. U: Revizija hrvatske flore, Rad Jugosl. akad., 159: 188-189, Zagreb.
    Šilić, Č., 1973: Atlas drveća i grmlja. Zavod za izdavanje udžbenika, 31, Sarajevo