CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

trožilni ljubor

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003784

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT B1b(iii,v)+2b(iii,v))

Datum procjene
29.11.2018.

Prethodne procjene

  • 2005 - (VU A4c; B1b(iii)+2b(ii,iii))

    • Citat
    Prlić, D. (2018): Lindernia procumbens (Krock.) Philcox (HRCP003784). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3784. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dragan Prlić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Lansdown 2011b)
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Lansdown 2011a)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Vrsta je prethodno bila procijenjena kao osjetljiva (VU) zbog meliorativnih zahvata i izgradnje infrastrukture. Nova procjena vrši se na temelju postojećih i novih recentnih nalaza, pri čemu brojna nalazišta vrlo starog datuma (sredina 19. st.) nisu izuzeta iz procjene zbog realne vjerojatnosti da su takva područja i dalje izložena periodičkom plavljenju.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Zbog svojih ekoloških preferencija, gotovo za sve subpopulacije glavni razlog ugroženosti predstavlja isušivanje staništa. Međutim, subpopulacije su dovoljno prostorno razmaknute da isušivanje na jednom lokalitetu vjerojatno neće utjecati na subpopulaciju drugog lokaliteta. Za subpopulaciju na području Parka prirode Papuk nije moguće utvrditi razlog ugroženosti budući da nije poznato točno nalazište vrste. Pretpostavlja se da su subpopulacije na lokalitetima Odranjskog polja ugrožene zbog zatrpavanja lokve (koja se na ortofoto snimki iz 2017. više ne nazire, a po teksturi, kao da je zatrpana ili potpuno presušila) te odlaganja otpadnog materijala (s ortofoto snimki u epohama 2011,2014 i 2017 utvrđeno je da se radi o prokopanoj stajaćici koje je bila proširena i ispunjena nekakvim otpadom, zatim 2017. djelomično zatrpana (manje je površine)).
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1.2 Mala poljoprivredna gospodarstva, 2.1.3 Agroindustrijska zemljoradnja, 7.2.1 Crpljenje površinskih voda (uporaba za domaćinstvo), 7.2.3 Crpljenje površinskih voda (poljoprivredna uporaba), 7.2.11 Brane (veličina nepoznata), 8.1.2 Određene vrste, 8.2.2 Određene vrste, 11.2 Suše
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      -
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Jednogodišnja zeljasta biljka žiličastog korijena. Stabljika polegla, manje ili više uzdizajuća, pri bazi razgranjena, 2-18 (25) cm duga, četverobridna. Listovi nasuprotni, jajoliko-ovalni do eliptični, sjedeći, pri bazi zaokruženi, na vrhu šiljasti, cjelovitih margina, glatki i blago zadebljani, s tri žile, 6-30 x 3-9 mm. Cvjetovi na stapkama, pojedinačni u pazušcima prizemnih listova, dugi 1-2 (2,5) cm, uglavnom kazmogamni, kasnije rjeđe kleistogamni; stapka duga 6-15 mm. Čaška 5-djelna, s 3,5-6 mm dugim lapovima, vrlo nježno pilasti. Vjenčić 6-8 mm dug, dvousnat, bijeli s obično ružičastim rubom; gornja usna usječena ili podijeljena na 2 režnja, donja od 3 režnja i malo veća od gornje. Prašnici podijeljeni u 2 nejednaka para, 1 par fertilnih prašnika i 1 par staminodija. Plod je tobolac, jajolik ili eliptičan, kraći od čaške, raspada se na dva dijela. Sjemenke izduljeno eliptične, zaobljenog ili odrezanog vrha, baza zaobljena s kratkim pupkom (hilum), 0,3-0,4 x 0,1-0,2 mm, žute, površina longitudinalno bradavičasta i sjajna (Bojnansky & Fargašova 2007, Josifović et al. 1974, Tutin et al. 1972).
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      -
    • Duljina generacije
      1 godina.
    • Veličina i trend populacije
      Veličina: nepoznata. Trend: Pad populacije zbog poznatih ugroza, primarno u vidu hidromelioracijskih zahvata.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta euroazijske distribucije (Bojnansky & Fargašova 2007), proteže se od Europe prema zapadnoj i središnjoj Aziji, Indijskom poluotoku, istočnoj Aziji, te zauzima područja Indokine, Malajskog poluotoka i Jave (Nobis et al. 2010). Na prostoru Europe je raspršenog areala, a zauzima područje od Portugala, Francuske, središnje i južne Njemačke, sjeverne Italije, južne Poljske te podunavski zemalja, sve to južne i središnje Ukrajine. Poljske i Njemačke populacije predstavljaju sjevernu granicu areala vrste. Izostaje iz Velike Britanije, Bjelorusije, baltičkih zemalja i s jugozapadnog dijela Balkanskog poluotoka (Marhold 2017). Zabilježene su populacije i u Australiji (Barker 1992).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zauzima isključivo kontinentalno područje Republike Hrvatske, rijetko je bilježena i raspršenih lokaliteta. Najbrojniji nalazi unutar areala odnose se na područje istočne Hrvatske, dio nalaza poznat je iz Posavine, dok vrlo mali broj pripada Zagrebu i području sjeverozapadno od grada. Vrsta je neravnomjerno distribuirana i na području Slavonije. S krajnjeg istoka države poznata je iz Kopačkog rita, Batine i Baranje općenito (Panjković 1989, 1990, Topić 1989). Prema zapadu, nekoliko je lokaliteta vrlo starog datuma vezano za širu okolicu Našica (Schlosser & Vukotinović 1869). Iz Jelas polja (Slavonski brod) također je ostao stari podatak u obliku herbarskog primjerka vrste. Među recentnim nalazima, vrsta je zabilježena na području Papuka (Pandža 2010) i Požeške kotline (Zima et al. 2005), a dvije su subpopulacije evidentirane u okolici Slatine (Prlić 2015, 2017). Za Posavinu i Zagreb (Neilreich 1868, Schlosser & Vukotinović 1869) postoje u glavnini vrlo stari nalazi, no na području Posavine vrsta je potvrđena i novim terenskim opažanjima (Nikolić 2018).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      Asteridae
    • Nadred
      Asteranae
    • Red
      Lamiales
    • Porodica
      Linderniaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Karlsson, T. (2015-06-01 22:00:00) Nytt om nordiska kärlväxter 2014
      USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cph), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=LIPR5
    • Ostala hrvatska imena
      oboreni ljubor
    • Strana imena
      Prostrate false pimpernel (eng), Büchsenkraut (njem); Vandellia palustre (ita); Lindernie couchée (fra); polegla lindernija (slo)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • Barker, W.R., 1992: Lindernia. U: Harden, G.J. (ur.): Flora of New South Wales, Vol.3. University of New South Wales Press Ltd, Sydney.
      Bojnansky, V., Fargašova, A., 2007: Atlas of Seeds and Fruits of Central and East-European Flora, The Carpathian Mountains Region. Springer, Dordrecht, The Netherlands.
      Josifović, M., Stjepanović, L., Janković, M.M., Gajić, M., Kojić, M., Diklić, N., 1974: Flora SR Srbije VII Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.
      Lansdown, R.V., 2011a. Lindernia procumbens. The IUCN Red List of Threatened Species 2011: e. T162228A5560987. Pristupljeno: 28.11.2018.
      Lansdown, R.V., 2011b. Lindernia procumbens. The IUCN Red List of Threatened Species 2011: e.T162228A5561284. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2011-2.RLTS.T162228A5561284.en. Pristupljeno: 28.11.2018.
      Marhold, K., 2017: Linderniaceae. U: Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity, (http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameCache=Lindernia+procumbens). Pristupljeno: 28.11.2018.
      Neilreich, A., 1868: Die Vegetationsverhaeltnisse von Croatien. Kaiserlich-Königliche Zoologisch-Botanische Gesellschaft in Wien, Wien, 1-288.
      Nikolić, T. (ur.) 2018: Lindernia procumbens (Krock.) Philcox distribution in Croatia, Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd). Faculty of Science, University of Zagreb. Pristupljeno: 28.11.2018.
      Nikolić, T., Topić, J. (ur.) 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
      Nobis, A., Nobis, M., Piotrowicz, K., Kącki, Z., Dajdok, Z., 2010: Lindernia procumbens in Poland: the relationship between weather conditions and the occurrence of the species. Biodiv. Res. Conserv. 17: 39-46.
      Pandža, M., 2010: Flora Parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska). Šumarski list 134 (1-2): 25-44.
      Panjković, B., 1989: Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). MsC Thesis, Zagreb, 1-228.
      Panjković, B., 1990: Analiza životnih oblika i flornih elemenata u flori Baranje (Hrvatska). Acta Botanica Croatica 49: 107-123.
      Prlić, D., 2015: Novo nalazište nedovoljno poznate vrste Elatine alsinastrum L. (Elatinaceae) u Hrvatskoj. Glasnik Hrvatskog botaničkog društva 3 (3): 41-46.
      Prlić, D., 2017: Under-recorded and critically endangered Scirpus supinus L. in Croatia – new records from the City of Slatina. Glasnik Hrvatskog botaničkog društva 3 (3): 41-46.
      Schlosser, J.C.K., Vukotinović, Lj., 1869: Flora Croatica. Sumptibus et auspiciis academiae scientiarum et articum slavorum meridionalium, Zagreb, I-CXLI, 1-1362.
      Šumberová, K., Lososová, Z., Ducháček, M., Horáková, V., Fabšičová, M., 2012: Distribution, Habitat Ecology, Soil Seed Bank and Seed Dispersal of Threatened Lindernia procumbens and Alien Lindernia dubia (Antirrhinaceae) in the Czech Republic. Phyton - Annales Rei Botanicae 52 (1): 39-72.
      Takács, A., Schmotzer, A., Jakab, G., Deli, T., Mesterházy, A., Király, G., Lukács, B.A., Balázs, B., Perić, R., Eliáš, P. Jun., Sramkó, G., Tökölyi, J., Molnár, A.V., 2013: Key environmental variables affecting the distributionof Elatine hungarica in the Pannonian Basin. Preslia 85: 193-207.
      Topić, J., 1989: Vegetation of the Special Zoological Reserve of Kopački rit. Hydrobiologia 182: 149-160.
      Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A., 1972: Flora Europaea, Volume 3, Diapensiaceae to Myoporaceae. Cambridge University Press, Cambridge.
      Zima, D., Svitlica, B., Mesić, J., 2005: Ugroženost flore Požeške kotline i okolnog gorja. Agronomski Glasnik 67 (5): 371-381.