CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Lindernia procumbens (Krock.) Philcox (FOTO J. Topić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

puzeći ljubor

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003157

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B1b(iii)+2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pavletić, Z., Nikolić, T., Kovačić, S., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Lindernia procumbens (Krock.) Philcox (HRCP003157). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3157. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zinka Pavletić
    Toni Nikolić
    Sanja Kovačić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Meliorativni zahvati, gradnja vodnogospodarskih objekata i druge infrastrukture.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parkovima prirode i u Ramsarskom području Lonjskoga polja i Kopačkoga rita. Nalazi se na popisu Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa (ANONYMUS 1992).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Puzeći ljubor je neugledna, gola biljčica, polegle četverobridne stabljike (ime biljke od lat. »procumbens«, tj. puzeći, polegnut), koja se grana već od baze, visoka (2–)5–18(–25) cm. Listovi su nasuprotni, jajasti ili duguljasti, cjelovita ruba, sa tri žile, sjedeći, na vrhu šiljasti, dugi 6–20 mm i široki 3–9 mm. Cvjetovi su jednosimetrični, veoma mali (4–6(–8) mm), na peteljkama u pazušcima listova. Vjenčić je bijel ili nježnoružičast, dvousnat. Gornja usna je mala, spljoštena, uzdignuta, podijeljena u dva režnja, a donja je veća, trorežnjata, tako da je srednji režanj veći od dvaju postranih. Kako je vrsta uglavnom kleistogamna (samooprašivanje), vjenčić se često i ne otvara, a ako je otvoren, tada je moguća i stranooplodnja. Nakon oprašivanja otpada. Čaška je peterodijelna, duga 3,5–6 mm i uvijek duža od vjenčića, nazubljenoga ruba. Ima dva para nejednako dugih prašnika. Plod je jajast ili eliptičan tobolac, kraći od čaške, a raspada se na dva dijela. Svijetlosmeđe sjemenke su veoma sitne (0,2–0,3 mm). Puzeći ljubor jedina je europska vrsta svoga roda, rasprostranjenoga na svim kontinentima (L. dubia (L.) Pennell sjevernoamerička je vrsta naturalizirana u jugozapadnoj Europi). Rod je dobio ime po botaničaru i liječniku Franzu B. Lindernu (1682.– 1755.). Iako zabilježen diljem Europe, ljubor je posvuda veoma rijedak, jer uspijeva na specifičnim staništima koja polako nestaju. Važan je član zanimljive flore koja »nastaje niotkuda«, oko tek nastalih bara, ribnjaka iz kojih se ispusti voda i sl., dok se godinama ne može naći na tim istim mjestima. Nedavno je utvrđeno da čitav rod Lindernia sadrži specifične saponine linderniozide, najvjerojatnije odgovorne za neobičnu otpornost spram široko primjenjivanih (i veoma opasnih, kumulativnih) herbicida na bazi sulfonil-ureje. Tako su ljubori dobili nenadanu prednost pred drugim vrstama za nastanjivanje novih, herbicidima onečišćenih staništa. Prema životnom je obliku terofit. Cvjeta u kolovozu i rujnu. Pripada eurazijskom flornom elementu.
  • Staništa
    A.4.2.1. Niski šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vlažna, blatna, pjeskovita mjesta, obale, kanali, dna isušenih bara u zajednicama sveze Nanocyperion flavescentis W. Koch, reda Isoetetalia Br.-Bl. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gornjoposavska mezoregija, dravsko-dunavska nizina, mezoregija slavonskoga međurječja. Lokaliteti. Bizovac, Đurđevac (usmeno priopćenje J. Topić), Klokočevac, Kopački rit, Koška, Lonjsko polje, Mužilovčica, Našice, Paukovec, Pisarovina (usmeno priopćenje J. Topić), okolica Slavonskog Broda, St. Helena, Sviničko, Šušinje, Topolovec, Zoljan.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Linderniaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson, T. (2015-06-01 22:00:00) Nytt om nordiska kärlväxter 2014
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cph), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=LIPR5
  • Ostala hrvatska imena
    puzeći ljubor, trožilni ljubor
  • Strana imena
    Common Falsepimpernel (engleski), lindernie couchée (francuski), Büchsenkraut (njemački), polegla lindernija (slovenski), vandellia palustre (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    PANJKOVIĆ, B. (1989): Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TOPIĆ, J. (1989): Vegetation of the Special Zoological Reserve of Kopački Rit. Hydrobiologia 182:149–160.