CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

podbila

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003520

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
06.10.2017.

Prethodne procjene

  • 2006 - (CR A1a; B1ab (i,ii,iii,iv,v))
  • Citat
    Marčić, Z., Buj, I., Ćaleta, M. (2017): Chondrostoma phoxinus Heckel, 1843 (HRCP003520). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3520. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Zoran Marčić
    • Suradnik/ci
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
    • Obrazloženje procjene
      Podbila je endemska vrsta rasprostranjena samo u slijevu rijeke Cetine i u Imotskom polju. Obim pojavljivanja manji od 5000 km2, površina nastanjenja je manja od 500 km2 s brojem lokacija manjim od pet. Postojeće brane te invazivne vrste dovode do stalnog smanjivannja kvalitete staništa za ovu vrstu.
    • Globalna procjena
      Ugrožena - EN B1ab(i,ii,iii,iv,v), ver. 3.1 (Crivelli 2006)
    • Europska procjena
      Ugrožena - EN B1ab(i,ii,iii,iv,v), ver. 3.1 (Crivelli 2006)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Dostupni su noviji podaci o rasprostranjenosti te su objavljena nova saznanja nakon zadnje procjene (Tvrtković i Veen, 2006; Ćaleta i sur., 2009; Mrakovčić i Ćaleta, 2011; Gabelica i sur., 2011)
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Reguliranje vodotoka i strane i invazivne vrste razlozi su ugroženosti na cijelom području rasprostranjenosti vrste.
    • Korištenje
      Lovi se u sportskom ribolovu i koristi se za hranu.
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2.4 Crpljenje površinskih voda (nepoznata uporaba), 7.2.9 Male brane, 7.2.10 Velike brane, 8.1.1 Neodređene vrste
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Voda iz akumulacija koristi se za dobivanje električne energije, a lokalno stanovništvo koristi vodu iz vodotoka za navodnjavanje - korištenje površinske vode za nepoznate potrebe (DT 7.2.4.). Vrsta je također ugrožena degradacijom ekosustava uređivanjem vodotoka, posebice utvrđivanjem obala i izgradnjom akumulacija koje su narušile puteve migracije (S 1.2., DT 7.2.9. i 7.2.10.); Invazivne i strane vrste u kompeticiji su s podbilom (DT 8.1.1., S 2.3.2).
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta se nalazi na Dodatku II Direktive o staništima (CAP 11.) te su za njeno očuvanje izdvojena područja Ekološke mreže RH kao dijela Natura 2000 ekološke mreže EU - HR2000932 (Prološko blato), HR2001313 (Srednji tok Cetine sa Hrvatačkim i Sinjskim poljem) i HR2000929 (Rijeka Cetina-kanjonski dio), koja obuhvaćaju 50% vrste (CAP 4.). Vrsta je navedena na Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) kao strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Iskorijeniti invazivne vrste (CAN 2.2.) i očuvati dinamiku plavljenja i povoljne jezerske uvjete koji ekološki odgovaraju vrsti (CAN 2.3, 5.2).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je istražiti veličinu populacije i trendove (RN 1.2.); biologiju i ekologiju vrste (RN 1.3.); izraditi akcijski plan zaštite vrste (RN 2.1.); uspostaviti monitoring kojim će se pratiti trend populacije (RN 3.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Kao i svi pripadnici roda Chondrostoma, podbila ima donja usta za hrskavičnom usnom. Od ostalih se pripadnika svoga roda razlikuje kombinacijom sljedećih značajki: 78-106 ljusaka u bočnoj prugi, donja je usna vrlo slabo hrskavična, stražnji rub leđne peraje je udubljen ili izbočen, 81/2 razgranatih šipčica u leđnoj peraji, 8-91/2 razgranatih šipčica u podrepnoj peraji (Kottelat i Freyhof, 2007).
    • Staništa
      A.1.1.1. Stalne stajaćice, A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrstu nalazimo u sporo-tekućim vodama (A.2.3.1.2.) te jezerima (A.1.1.1.) (Kottelat i Freyhof, 2007).
    • Duljina generacije
      Nije poznata.
    • Veličina i trend populacije
      nisu poznati.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Endemska vrsta za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj rasprostranjen u slijevu Cetine i Imotskom polju, gdje je autohtona vrsta.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Heckel, J. J. (1843). Ichthyologie [von Syrien]. In: J. von Russegger. Reisen in Europa, Asien und Africa, mit besonderer Rücksicht auf die naturwissenschaftlichen Verhältnisse der betreffenden Länder unternommen in den Jahren 1835 bis 1841, etc. Stuttgart. v. 1 (pt 2), pp 990-1099.
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Livno nase, Minnow-nase
    • Locus typicus
      potoci oko Livna u Bosni i Hercegovini
    • Bibliografija
    • Crivelli, A.J. 2006. Chondrostoma phoxinus. The IUCN Red List of Threatened Species 2006: e.T4790A11095392. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2006.RLTS.T4790A11095392.en. Downloaded on 11 August 2017.
      Ćaleta, M., Mrakovčić, M., Buj, I., Mustafić, P., Zanella, D. & Marčić, Z. (2009) Threatened fishes of the world: Chondrostoma phoxinus Heckel, 1843 (Cyprinidae). Environmental Biology of Fishes, 84, 229–230.
      Freyhof, J. (2012) Threatened freshwater fishes and molluscs of the Balkan, potential impacts of hydropower projects. Unpublished report, ECA Watch Austria & EuroNatur, 81 pp.
      Gabelica, I., Piasevoli, G., Jurić, M., Mekinić, S., Kažimir, Z., Pešić, N. & Perković, A. (2011) Zaštićene prirodne vrijednosti splitsko-dalmatinske županije. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području splitsko-dalmatinske županije, Split, 130 pp.
      Heckel, J. J. 1843 Ichthyologie [von Syrien]. In: J. von Russegger. Reisen in Europa, Asien und Africa, mit besonderer Rücksicht auf die naturwissenschaftlichen Verhältnisse der betreffenden Länder unternommen in den Jahren 1835 bis 1841, etc. E. Schweizerbart'sche Verlagshandlung. Stuttgart, 990-1099.
      Kerovec, M., Mrakovčić, M., Schneider, D. & Tomašković, N. (1998) Occurrence of Chondrostoma phoxinus in croatia. Folia Zoologica, 47(1), 39–43.
      Kottelat, M. & Freyhof, J. (2007) Handbook of European Freshwater Fishes. Kottelat Cornol, Switzerland. Freyhof Berlin, Germany, 646 pp.
      Mrakovčić, M. & Ćaleta, M. (2011) Endemične ribe cetinskog slijeva. Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, 11(1), 3–18.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. & Zanella, D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 253 pp.
      Tvrtković, N. & Veen, P. (2006) The Dinaric Alps: Rare Habitats and Species. A Nature Conservation Project in Croatia. Part A, Hrvatski prirodoslovni muzej (CNHM) and Royal Dutch Society for Nature Conservation (KNNV), Zagreb, 67 pp.