CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

podbila

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001502

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1a; B1ab (i,ii,iii,iv,v))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (CR -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Chondrostoma phoxinus Heckel, 1843 (HRCP001502). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1502. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      kontinuirani pad brojnosti, rascjepkan areal – postoji samo u jednoj rijeci, kontinuirano smanjenje areala, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinka
    • Globalna procjena
      Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Gospodarska je vrijednost podbile mala, premda lokalnom stanovništvu mjestimično služi u prehrani.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 2.2.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. U posljednjih su četrdesetak godina znatno izmijenjena prirodna staništa i mrijestilišta podbile. Na rijeci Cetini izgrađene su četiri hidroelektrane, a intenzivna regulacija vodotoka provedena je i u Sinjskom polju. Posljedica takvih pregradnja su česte i znatne oscilacije vodostaja na pojedinim odsječcima rijeke i znatne promjene staništa u slijevu Cetine, što je uzrokovalo drastične promjene u sastavu ribljih zajednica. Osim toga u čitav slijev uneseno je nekoliko alohtonih i invazivnih vrsta riba koje su pridonijele smanjenju populacija podbile i ugrozile njezin opstanak.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 1.2.2.; 1.3.3.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.3.; 4.4.2.; 5.4.; 5.7.2.
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Kao i ostali podusti, podbila je holobiontska migratorna vrsta, pa nužno treba sagraditi riblje staze na mjestima na kojima im brane sprječavaju prolaz. Boljoj zaštiti pridonijelo bi i usklađivanje i racionalan (s biološkog stajališta) rad hidroelektrana. Treba zaštititi prirodna i sagraditi umjetna mrijestilišta.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Naraste do 30 cm. Leđa su tamnosmeđe, maslinastozelene ili crnkaste boje sa zelenkastoplavim odsjajem. Bokovi su sjajnosrebrnasti, a trbuh bijel. Prsne, trbušne i podrepna peraja obojene su blijedožuto. Ispod bočne pruge pruža se tamna uzdužna siva linija. Usta su potkovasta oblika. Sa svake strane donje čeljusti nalaze se tri sitne pore. Ljuske na tijelu izrazito su male, što je prilagodba krškim staništima. Živi u jatima. Podbila se hrani vodenim beskralješnjacima i bentoskim algama. O njezinu se načinu razmnožavanja malo zna.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Podbila je bentopelagička vrsta, koja obitava u ponornicama, izvorima, rječicama i jezerima dinarskog krša (Physis 22.15, 24.11).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Podbila, osim u Dalmaciji, dolazi i u nekim vodama jadranskoga slijeva Bosne i Hercegovine, kao što su ponornice i izvori Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja te jezero Buško blato.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj živi u slijevu Cetine, posebno u ponornicama i izvorima Sinjskog polja te u rijeci Rudi. Učestalost: sporadična vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      pihur; piurak; piurica; maloljustri podust
    • Strana imena
      Minnow nase (engleski); Ellritzennäsling (njemački)
    • Locus typicus
      Potoci oko Livna, Bosna i Hercegovina
    • Bibliografija
    • -