CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

nosara

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003519

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2016.

Prethodne procjene

  • 2006 - (VU B1b(iii)c(iii))

    • Citat
    Piria, M., Jelić, D., Duplić, A. (2016): Vimba vimba (Linnaeus, 1758) (HRCP003519). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3519. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marina Piria
    • Suradnik/ci
      Dušan Jelić
      Aljoša Duplić
    • Obrazloženje procjene
      Široko rasprostranjena vrsta iako su semi-anadromne populacije iz Crnog mora skoro izgubljene (zbog brana izgrađenih 1950-tih i 1960-tih) kao i u Baltičkom moru (moguće zbog zagađenja), a iskorijenjena je na Krimu (Freyhof & Kottelat, 2008). Međutim u Hrvatskoj je ova vrsta široko rasprostranjena, pretpostavlja se da se radi o jednoj populaciji te nema većeg opadanja brojnosti populacije. Iako je ugrožena smanjivanjem reprodukcijskih migracija uslijed kanaliziranja vodotoka, veće promjene nisu zabilježene.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća – LC ver 3.1 (Freyhof & Kottelat 2008) Široko rasprostranjena vrsta iako su semi-anadromne populacije iz Crnog mora skoro izgubljene (zbog brana izgrađenih 1950-tih i 1960-tih) kao i u Baltičkom moru (moguće zbog zagađenja) i iskorijenjena na Krimu. Međutim, vrsta je još uvijek široko rasprostranjena i nema veliki pad brojnosti kao ni momentalne posebne prijetnje (Freyhof & Kottelat 2008).
    • Europska procjena
      Europa = Najmanje zabrinjavajuća – LC ver 3.1 (Freyhof & Kottelat 2008); EU 27 = Najmanje zabrinjavajuća – LC . Odnosi se isto na gore navedeno (Freyhof & Kottelat 2008).
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Ostalo
    • Napomena uz razlog promjene
      U Hrvatskoj nema dovoljno argumenata da bi vrsta zadovoljila kriterije kritično ugrožene, ugrožene, osjetljive ili gotovo ugrožene. Odnosno, u posljednjih 10 godina nije opaženo, proračunato, zaključeno ili projicirano stalno smanjivanje EOO, kao ni ekstremne fluktuacije broja lokacija, što je u prethodnoj procjeni vjerojatno bio jedan od kriterija. Pretpostavlja se da ova vrsta pripada jednoj subpopulaciji.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Glavni razlozi ugroženosti svake subpopulacije nisu poznati.
    • Korištenje
      Sportsko rekreacijski ribolov.
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Najveći problem za ovu vrstu je regulacija i pregradnja vodotoka (DT 7.2) koji sprječavaju uzvodne reproduktivne migracije (Mrakovčić i sur., 2006). Voli poplavnu zonu, pa svako smanjenje poplavnih područja utječe na njihovu brojnost (Mrakovčić i sur., 2006). Osim toga zagađenje i degradacija staništa može uzrokovati lokalne redukcije brojnosti (DT 9.1., S 1.2), (Freyhof i Kottelat, 2008), a strane, invazivne, vrste riba mogu konkurirati za hranu i stanište (DT 8.1).
    • Postojeće mjere očuvanja
      4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 1 – 20 %
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Dio areala vrste nalazi se u zaštićenim područjima (Regionalni park Mura – Drava, PP Kopački rit, PP Lonjsko polje) i ekološkoj mreži Natura 2000 (Donji tok Drave) (CAP 4.1), no ona nije ciljna Natura 2000 vrsta te za nju nisu izdvojena područja, ni propisani ciljevi i mjere očuvanja.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Općim mjerama očuvanja mogu se smatrati smanjenje regulacije vodotoka i provođenje restauracije (CA 2.1., 2.3). Potrebno je intenzivnije kontrolirati unos invazivnih vrsta riba koje su u direktnoj kompeticiji za staništem i hranom (CA 2.2) te sukladno tomu uspostaviti edukacija o utjecaju invazivnih vrsta u ekosustavima (CA 4.3).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebna istraživanja neophodna su u smislu određivanje veličine i povijesnog trenda populacija (RN 1.2) kao i budući monitoring vrste (RN 3.1.). Osim toga u našem području još uvijek nisu dovoljno poznate ugroze i prijetnje za ovu vrstu (RN 1.5), posebice jer su zona mrene u deverike vrlo opterećene različitim vrstama polutanata i pritiscima antropogenog podrijetla.
    • Biologija vrste
    • Opis
      Nosara ima izduženo, bočno spljošteno tijelo, prekriveno sitnim ljuskama. Obično naraste do veličine između 20 i 30 cm. Najveća zabilježena duljina iznosila je 50 cm, a masa oko 3 kg. Tijelo je metalnosrebrne boje, leđa su malo tamnija, a trbuh srebrnobijel. Iza leđne peraje ima greben prekriven ljuskama. Odrasle jedinke hrane se vodenim kukcima, račićima i drugim beskralješnjacima. Mlađ se hrani zooplanktonom. Zadržava se u manjim jatima zajedno s drugim vrstama i često migrira u potrazi za povoljnijim i hranom bogatijim staništima. Naseljava donje tokove rijeka. U razdoblju od svibnja do kolovoza predstavnici vrste u jatima migriraju uzvodno, gdje se mrijeste u plitkim i bržim vodama. U razdoblju mrijesta kod mužjaka se pojavljuju epitelijalne kvržice na glavi, škržnim poklopcima i na krajevima ljuski (Mrakovčić i sur., 2006). Za mrijesta se drže u skupinama i žustro se kreću udarajući perajama. Ženka na šljunak ili pijesak polaže 27 000–115 000 jaja, iz kojih se nakon pet do deset dana izvaljuju ličinke (Mrakovčić i sur., 2006). Jaja su malo ljepljiva i pričvršćuju se za kamenje i biljke. Spolnu zrelost postiže u 3-5 godini, pri dužini od 18-20 cm. Nakon mrijesta odrasli odlaze u srednje i donje tokove rijeka (Kottelat i Freyhof 2007). Ugrožene su zbog zagađenja (Crivelli 1996). U Hrvatskoj nema većega gospodarskog značenja, a u istočnoj se Europi i Aziji povremeno lovi u većoj biomasi.
    • Staništa
      A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitava u srednjim i donjim tokovima sporije tekućih rijeka (A 2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka). Naseljava zonu mrene i deverike (Piria, 2007). Mrijesti se na šljunku u plitkim, brzo tekućim potocima i rijekama (Freyhof i Kottelat, 2008)
    • Duljina generacije
      Prvi puta se mrijesti sa 3-5 godina, a živi do 15 godina. Duljina generacije iznosi 9,5 godina.
    • Veličina i trend populacije
      Veličina i trend populacije nisu poznati.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Naseljava porječje rijeke Elbe sve do Kaspijskog mora. Na sjeveru rasprostranjena je do južnih dijelova Švedske i Finske do 62-63°N. Na jugozapadu do porječja Dunava i Vardara (Freyhof i Kottelat 2008).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rasprostranjena u dunavskom slivu gdje je autohtona. Zabilježena je u rijekama Savi, Dravi, Muri, Kupi, Mrežnici, Dobri, Glini, Dunavu kao i njihovim pritokama (Mrakovčić i sur., 2006).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      Eschmeyer, R. (eds.) (2010) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
      Eschmeyer, W.N. & Fricke (eds.), R. (1899-12-31 23:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010).
      Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
      Food and Agriculture Organisation of the United Nations FAO (2016) Fisheries and Aquaculture topics. Introduction of species. Database on Introductions of Aquatic Species. In: FAO Fisheries and Aquaculture Department. Rome. http://www.fao.org/fishery/introsp/search/en (accessed 2016).
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Gärdenfors (ed.) (1899-12-31 23:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Muus, B.J. (1968)
      Naturalis (2005-2016) Nederlands Soortenregister, version 2.0. http://www.nederlandsesoorten.nl (accessed 2016).
      Wikimedia Foundation (2016) Wikipedia: The Free Encyclopedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page (accessed 2016).
    • Ostala hrvatska imena
      bajcaš, bajs, buborak, diver gubičasti, dorst, gibort, krunašica, plavonosa, plavonozer, popadija, rusla, šljevar, šljivak
    • Strana imena
      Vimba, Common vimba, Vimba bream (E); Aßling, Blaunase, Gäse, Nase, Näsling, Nesen, Sindel, Wurmfisch, Zährte, Zärte, Rußnase (D)
    • Locus typicus
      Jezera Švedske
    • Bibliografija
    • Crivelli, A.J., 1996. The freshwater fish endemic to the Mediterranean region. An action plan for their conservation. Tour du Valat Publication, 171 p.
      Eschmeyer, W. N. and R. Fricke, and R. van der Laan (eds). CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed 10.12.2016.
      Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008. Vimba vimba. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T22979A9404802. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T22979A9404802.en. Downloaded on 31 January 2017.
      Kottelat, M. and J. Freyhof. 2007. Handbook of European freshwater fishes. Kottelat, Cornol, Switzerland and Freyhof, Berlin, Germany. 646 pp.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M, Mustafić, P. i Zanella, D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska.

      Piria, M. (2007): Ecological and biological diet features of cyprinid fish species from the Sava River. PhD thesis, University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Zagreb, Croatia, p. 250. (in Croatian)
      Simonović, P., Piria, M., Zuliani, T., Ilić, M., Marinković, N., Kračun-Kolarević, M., Paunović, M. (2017): Characterization of sections of the Sava River based on fish community structure. Science of the Total Environment, 574, 264–271.
      Simonović, P., Povž, M., Piria, M., Treer, T., Adrović, A., Škrijelj, R., Nikolić, V., Simić, V. (2015): Ichthyofauna of the River Sava System In: R. Milačič et al. (eds.), The Sava River, The Handbook of Environmental Chemistry 31, Springer-Verlag Berlin Heidelberg 361-400. DOI 10.1007/978-3-662-44034-6_14