CRVENI POPIS
Natrag
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
nosara
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001865
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1b(iii)c(iii))
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Vimba vimba (Linnaeus, 1758) (HRCP001865). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1865. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
- Globalna procjena
Nije procjenjena - NE - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
U Hrvatskoj nema većega gospodarskog značenja, a u istočnoj se Europi i Aziji povremeno lovi u većim količinama. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 3.1.1. Najveći su problem populacija nosare regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne migracije. S obzirom na to da preferira i poplavnu zonu, svako smanjenje poplavnih područja posredno utječe i na nosaru. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 3.2; 3.4.; 3.9; 4.3.; 4.4.2. Ograničavanje regulacija i pregradnja vodotoka, kontroliran izlov i stvaranje ihtioloških rezervata na poplavnim područjima svakako bi pridonijelo očuvanju populacija nosare u našim vodama. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Nosara ima izduženo, bočno spljošteno tijelo, prekriveno sitnim ljuskama. Obično naraste do veličine između 20 i 30 cm. Najveća zabilježena duljina iznosila je 50 cm, a masa oko 3 kg. Tijelo je metalnosrebrne boje, leđa su malo tamnija, a trbuh srebrnobijel. Iza leđne peraje ima greben prekriven ljuskama. Za mrijesta leđa mužjaka znatno potamne, a na glavi i škržnim poklopcima pojavljuju se mrijesne kvržice. Odrasle jedinke hrane se vodenim kukcima, račićima i drugim beskralješnjacima. Mlađ se hrani zooplanktonom. Zadržava se u manjim jatima zajedno s drugim vrstama i često migrira u potrazi za povoljnijim i hranom bogatijim staništima. U razdoblju od svibnja do kolovoza predstavnici vrste u jatima migriraju uzvodno, gdje se mrijeste u plitkim i bržim vodama. Za mrijesta se drže u skupinama i žustro se kreću udarajući perajama. Ženka na šljunak ili pijesak polaže 27 000–115 000 jaja, iz kojih se nakon pet do deset dana izvaljuju ličinke. Jedinke su spolno zrele nakon tri do četiri godine života. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera (Physis 24.14, 24.15, 22.1). Preferira sporija tekuća i stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Nosara živi u Azovskom moru, Crnom moru, Kaspijskom jezeru, u zapadnoj Europi i Skandinaviji. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj živi u rijekama dunavskog slijeva, posebno u rijeci Dravi i njezinim pritocima te u Savi i Kupi. Učestalost: uobičajena vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Eschmeyer, R. (eds.) (2010) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Food and Agriculture Organisation of the United Nations FAO (2016) Fisheries and Aquaculture topics. Introduction of species. Database on Introductions of Aquatic Species. In: FAO Fisheries and Aquaculture Department. Rome. http://www.fao.org/fishery/introsp/search/en (accessed 2016).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
Muus, B.J. (1968)
Naturalis (2005-2016) Nederlands Soortenregister, version 2.0. http://www.nederlandsesoorten.nl (accessed 2016).
Wikimedia Foundation (2016) Wikipedia: The Free Encyclopedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page (accessed 2016).
- Ostala hrvatska imena
bajcaš, bajs, buborak, diver gubičasti, dorst, gibort, krunašica, plavonosa, plavonozer, popadija, rusla, šljevar, šljivak - Strana imena
Vimba, Common vimba (engleski); Zährte, Rußnase (njemački) - Locus typicus
jezera Švedske
- Bibliografija
- -