CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

piškur

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003518

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
20.09.2017.

Prethodne procjene

  • 2006 - (VU A2; B1b(iii)c(iii))

    • Citat
    Ćaleta, M., Duplić, A. (2017): Misgurnus fossilis (Linnaeus, 1758) (HRCP003518). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3518. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marko Ćaleta
    • Suradnik/ci
      Aljoša Duplić
    • Obrazloženje procjene
      Limnofilna vrsta koja je prilično točkasto rasprostranjena što znatno otežava procjenu i objektivno određivanje obima pojavljivanja (EOO) i površine nastanjenja (AOO). EOO je veći od 51.000, a AOO iznosi 3.692 km2. Utvrđeno je postojanje 9 subpopulacija, ali je broj lokacija veći od 10. Zabilježeno je i projicirano stalno smanjivanje kvalitete staništa. Glavni razlozi ugroženosti su kanaliziranje, uređenje vodotoka, gubitak povezanosti močvarnih staništa s riječnim tokom, zarastanje i zatrpavanje močvarnih staništa, unos stranih vrsta riba i onečišćenje. Temeljem navedenog vrsta je procijenjena kao najmanje zabrinjavajuća. Unatoč činjenici da vrsta obitava uz pogranične rijeke nije poznato postojanje značajne imigracije i komunikacije s drugim populacijama pa nije došlo do potrebe promjene kategorije ugroženosti.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof 2011)
    • Europska procjena
      EU 27: Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof 2011)
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Novi, sveobuhvatniji podaci o rasprostranjenosti i ugrozama
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      porječje Mure - kanaliziranja i uređenja vodotoka, zarastanje i zatrpavanje močvarnih staništa, unos i širenje stranih i invazivnih vrsta, onečišćenje voda porječje Drave - odvajanje močvarnih i poplavnih staništa od rijeke, zarastanje i zatrpavanje močvarnih staništa, unos i širenje stranih i invazivnih vrsta, onečišćenje voda porječje Dunava - uređenja vodotoka, smanjena povezanost močvarnih i poplavnih staništa s rijekom, unos i širenje stranih i invazivnih vrsta, onečišćenje voda porječje Save - kanaliziranja i uređenja vodotoka, sprječavanje povezanosti močvarnih i poplavnih staništa s rijekom, zarastanje i zatrpavanje močvarnih staništa, unos i širenje stranih i invazivnih vrsta, onečišćenje voda porječje Kupe - kanaliziranja i uređenja vodotoka, sprječavanje povezanosti močvarnih i poplavnih staništa s rijekom, zarastanje i zatrpavanje močvarnih staništa, unos i širenje stranih i invazivnih vrsta, onečišćenje voda Stajničko polje – promjene hidroloških uvjeta tijekom godine rijeka Gacka – nema ugroza rijeka Lika – pregradnja rijeke i izgradnja akumulacija jezero Blata – izrazite oscilacije hidroloških uvjeta tijekom godine
    • Korištenje
      Vrsta se ne koristi od strane čovjeka.
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta je ugrožena uslijed pregradnje vodotoka i pretjeranog korištenja vode (DT 7.2.). Ugrožava je i isušivanje, kanaliziranja i uređenja vodotoka te sprječavanje povezanosti riječnih i močvarnih (poplavnih) staništa kao i zarastanje i zatrpavanje močvarnih staništa (DT 7.3.). Kako nastanjuje limnofilna staništa velik problem predstavlja unos stranih i invazivnih vrsta (DT 8.1.). Velikim pritisaka na vrstu ima i komunalno onečišćenje voda (DT 9.1.) kao i poljoprivredna proizvodnja zbog korištenja mineralnih gnojiva, herbicida i pesticida (DT 9.3.). Sve navedeno uzrokuju promjene ekosustava (S 1.1.) (isušivanja i zarastanja močvarnih staništa), degradaciju staništa (S 1.2.) i kompeticiju sa stranim i invazivnim vrstama (S 2.3.2.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta se nalazi na Dodatku III Bernske konvencije kao i na Dodatku II Direktive o staništima (CAP 11.) te su za njeno očuvanje izdvojena područja Ekološke mreže RH kao dijela Natura 2000 ekološke mreže EU (CAP 3.).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Za očuvanje vrste potrebne su mjere zaštite limnofilnih staništa (CAN 1.2.) poput bara, mrtvaja i zapuštenih kanala. Upravljanje područjem (CAN 2.1.) i obnavljanje prirodnih staništa (CAN 2.3.) također će doprinijeli očuvanju vrste uz kontrolu unosa i širenja stranih i invazivnih vrsta (CAN 2.2.). S obzirom da su limnofilna i močvarna staništa jedna od najugroženijih, bilo bi preporučljivo podizanje svijesti o njihovoj vrijednosti i važnosti (CAN 4.3.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Kako bi se propisale bolje i preciznije mjere očuvanja potrebna su istraživanja veličine i stanja populacija (RN 1.2.) i stvarnih ugroza za pojedine subpopulacije na određenim staništima (RN 1.5.). Nakon osnovnih istraživanja potrebno je vršiti monitoring populacijskih trendova (RN 3.1.) i trendove promjena staništa odnosno stanišnih uvjeta (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Piškur je dugačak prosječno 25–30 cm, a najviše do 40 cm. Trup mu je valjkast, a rep bočno stisnut. Na maloj glavi ističu se donja usta, okružena s pet pari brčića. Dva para brčića su na gornjoj čeljusti, jedan par u kutovima usta, a dva para na donjoj čeljusti. Usne su mesnate. Tijelo je prekriveno debelim slojem sluzi pa je vrlo glatko, a pokrivaju ga sitne ljuske, usađene duboko u kožu. Po leđima i sredini tijela pruža se jednako obojena uzdužna pruga, a na bokovima su više-manje izraženi svjetliji i tamniji uzdužni pojasevi. Trbuh je obojen žutosmeđe do narančasto. Leđna peraja smještena je na sredini leđa, iznad trbušnih peraja. Rub repne peraje je izbočen. Po perajama su raspršene sitne pjege (Mrakovčić i sur. 2006).
    • Staništa
      A.1.1.1.2. Mezotrofne vode, A.1.1.1.3. Eutrofne vode, A.1.2.1.3. Povremene eutrofne stajaćice, A.1.2.1.4. Povremene oligotrofno-mezotrofne stajaćice, A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka , A.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom, A.2.4.2. Kanali s povremenim protokom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Piškur obitava u stajaćim i sporotekućim vodama s vegetacijom. Obitava u mezotrofnim i eutrofnim stalnim (A.1.1.1.2., A.1.1.1.3.) i povremenim (A.1.2.1.3., A.1.2.1.4.) stajaćim vodama, srednjim i donjim tokovima sporih vodotoka (A.2.3.2.2.) kao i u kanalima sa stalnim (A.2.4.1.) i povremenim protokom (A.2.4.2.).
    • Duljina generacije
      6-6,5 godina (duljina života 10-ak godina, spolna zrelost 2-3 godine)
    • Veličina i trend populacije
      Nema podataka o veličini i trendu populacije.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Nastanjuje vode srednje i istočne Europe od Francuske do rijeke Neve u Rusiji. Nema ga u Velikoj Britaniji, Skandinaviji, na Pirenejskom poluotoku, u Italiji i Grčkoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je zavičajna vrsta u vodama dunavskog slijeva, i to porječja Save, Drave, Mure i Dunava. Prisutan je i u nekoliko ličkih tekućica poput rječice Jaruga (Stajničko polje), rijeke Gacke i rijeke Like. Zabilježen je i u povremenom krškom jezeru Blata kod istoimenog naselja između Plaškog i Saborskog. Međutim, trenutno nije poznato je li zavičajna vrsta za područje alpinske biogeografske regije.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cobitidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Britton JR, Cucherousset J, Davies GD, et al. (2010) Non-native fishes and climate change: predicting species responses to warming temperatures in a temperate region. FreshwBio 55:1130-1141.
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2022). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. California Academy of Sciences. San Francisco. Electronic version accessed dd mmm 2022.
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
      Svensson, M. (1899-12-31 23:00:00) Nordisk fisklista enligt Catalog of Fishes 2011-12-30.xslx. Excel-fil med mejl till Johan Liljeblad 2012-02-23.
      Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
    • Ostala hrvatska imena
      čikov, ciguf, cijuk, cikov, čig, čiga, čik, čikor, čikov, cmrča, piškor, zujac, žujac, žingor, žingur, žujac, žujan
    • Strana imena
      Weatherfish, Weather-fish, Mud loach
    • Locus typicus
      Europa
    • Bibliografija
    • Freyhof, J. 2011. Misgurnus fossilis. The IUCN Red List of Threatened Species 2011: e.T40698A10351495. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T40698A10351495.en. Downloaded on 06 December 2017.
      Linnaeus, C. 1758. Systema Naturae, Ed. X. (Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata.) Holmiae. v. 1: I-II + 1-824.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. & Zanella, D. 2006. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 253 str.