CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

piškur

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001788

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2; B1b(iii)c(iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Misgurnus fossilis (Linnaeus, 1758) (HRCP001788). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1788. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      smanjenje brojnosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
    • Globalna procjena
      LR/nt - gotovo ugrožena vrsta (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Ribičima služe kao mamci za druge ribe, posebno štuke.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.3.; 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8. S obzirom na to da je piškur limnofilna (stagnofilna) vrsta, najveći utjecaj na stanje njegovih populacija ima nestanak takvih sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa. To je posljedica isušivanja močvara i nestajanja poplavnih područja. Uz to, velik su problem organsko i anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, i to posebno tvarima koje se akumuliraju u sedimentu. Piškura posredno ugrožavaju i regulacije i pregradnja vodotoka.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.2.; 3.2.; 3.4.; 3.8.; 3.9.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2. Djelovanja na zaštiti piškura trebalo bi usmjeriti na osnivanje ihtioloških rezervata i očuvanje vlažnih i močvarnih staništa. Preporučuje se i ponovno naseljavanje u vode iz kojih je nestao, uz pravilne mjere obnavljanja staništa.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Piškur je dugačak prosječno 25–30 cm, a najviše do 40 cm. Trup mu je valjkast, a rep bočno stisnut. Na maloj glavi ističu se donja usta, okružena s pet pari brčića. Dva para brčića su na gornjoj čeljusti, jedan par u kutovima usta, a dva para na donjoj čeljusti. Usne su mesnate. Tijelo je prekriveno debelim slojem sluzi pa je vrlo glatko, a pokrivaju ga sitne ljuske, usađene duboko u kožu. Po leđima i sredini tijela pruža se jednako obojena uzdužna pruga, a na bokovima su više-manje izraženi svjetliji i tamniji uzdužni pojasovi. Trbuh je obojen žutosmeđe do narančasto. Leđna peraja smještena je na sredini leđa, iznad trbušnih peraja. Rub repne peraje je izbočen. Po perajama su raspršene sitne pjege. Hrani se pridnenim mekušcima i drugim vodenim beskralješnjacima, primjerice ličinkama maločetinaša i kukaca. Danju je ukopan u dnu, a u sumrak izlazi u potrazi za hranom. Mrijesti se od travnja do lipnja kada ženka odlaže veću količinu ikre na vodeno bilje. Ličinke nakon izvaljivanja imaju nitaste vanjske škrge, koje nestaju nakon nekoliko dana. Piškuri su veoma plodni, pa jedna ženka odloži 100 000 do 150 000 jajašaca. Ulovljen, piškur se glasa, ispuštajući zrak.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Piškur živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u zoni deverike, a katkada i u zoni balavca, odnosno u donjim dijelovima rijeka. Obično naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka. Piškur podnosi znatne oscilacije ekoloških čimbenika, poput visoke temperature, sušnog razdoblja i niske koncentracije kisika. Zanimljivo je da se kad nastupi suša ukopa u blato i prelazi u neku vrstu mirovanja, sličnu ljetnom snu. U slučaju nedostatka kisika može iskoristiti atmosferski kisik, gutajući zrak i resorbirajući ga pomoću specifičnog crijevnog epitela.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Prebiva u vodama srednje i istočne Europe, od Francuske do rijeke Neve u Rusiji. Nema ga u Velikoj Britaniji, Skandinaviji, na Pirenejskom poluotoku, u Italiji i Grčkoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj živi u dunavskom slijevu, i to u porječjima Save, Drave, Mure i Dunava te u rijekama Gackoj i Lici. Učestalost: uobičajena vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cobitidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Britton JR, Cucherousset J, Davies GD, et al. (2010) Non-native fishes and climate change: predicting species responses to warming temperatures in a temperate region. FreshwBio 55:1130-1141.
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
      Svensson, M. (1900-01-01 00:00:00) Nordisk fisklista enligt Catalog of Fishes 2011-12-30.xslx. Excel-fil med mejl till Johan Liljeblad 2012-02-23.
      Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
    • Ostala hrvatska imena
      čikov, činklja, cijuk, gliba, piskavac, većak-riba, zujak, žingur
    • Strana imena
      Weatherfish, Weather loach (engleski); Schlammpeitzger (njemački)
    • Locus typicus
      "u Europi"
    • Bibliografija
    • -