CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

šaran

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003516

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
13.11.2017.

Prethodne procjene

  • 2006 - (EN A1acde)

    • Citat
    Piria, M., Duplić, A., Mrakovčić, M. (2017): Cyprinus carpio Linnaeus, 1758 (HRCP003516). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3516. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marina Piria
    • Suradnik/ci
      Aljoša Duplić
      Milorad Mrakovčić
    • Obrazloženje procjene
      Prirodne populacije divlje forme šarana Dunavskog slijeva opadaju uslijed kanaliziranja i regulacije riječnog toka kao i smanjenja kvalitete staništa. Osim toga, velika brojnost babuške u otvorenim vodama, šaranu predstavlja ozbiljnu prijetnju. Također, hibridizacija sa domesticiranim unesenim stokom predstavlja ozbiljnu prijetnju za ovu vrstu. U području dunavskog slijeva gdje za koje se vjeruje da je područje prirodne rasprostranjenosti, prema najnovijim podacima, uočena je samo jedna subpopulacija od kojih su jedinke u Dunavu i donjem toku rijeke Save pod dodatnim pritiskom gospodarskog ribolova. S obzirom na istraživanja, jedinke iz Save i Kupe su unesene iz uzgoja, za ostale nije poznato, ali se pretpostavlja da se također radi o unesenoj ribnjačkoj formi odnosno hibridima (Tomljanović i sur., 2013). Jedinke u srednjem i gornjem toku rijeke Save te rijeci Kupi su sporadične i rijetke. Zbog unosa babuške i destrukcije poplavnog područja, mrijest šarana je znatno onemogućen. U alohtonom (stranom) staništu (jadranski sliv) sve jedinke (ljuskave i maloljuskave) su unesene iz uzgoja. U prirodi ljuskavi šaran dominira te ukoliko se ribnjačka forma međusobno mrijesti, dobiveni hibridi bit će ljuskavi, s unesenim genetskim materijalom (Piria i sur., 2016). Praćenjem ulova šarana gospodarskih ribara u donjim tokovima, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u posljednjih 10-tak godina u dunavskom slijevu se procjenjuje da nije došlo do veće promjene (redukcija max do 30 %), (Treer i sur., 2016 i reference unutar), ali se s obzirom na degradaciju staništa, izlov i unos stranih vrsta predviđa dalje opadanje brojnosti. Temeljem navedenog, u Hrvatskoj postoji negativan trend, ipak nema dovoljno argumenata da bi vrsta zadovoljila kriterije kritično ugrožene ili ugrožene vrste.
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU A2ce, ver 3.1 (Freyhof i Kottelat 2008)
    • Europska procjena
      Europa = Osjetljiva - VU A2ce, ver 3.1 (Freyhof 2008); EU 27 = Osjetljiva - VU A2ce, ver 3.1 (Freyhof 2008); Subpopulacija rijeke Dunav = Kritično ugrožena - CR A2ce, ver 2.3 (Kottelat 1996)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Ostalo
    • Napomena uz razlog promjene
      Nije jasno da li postoji izvorna populacija Dunavskog šarana ili su sve jedinke koje se nalaze u Hrvatskoj hibridi ribnjačkog šarana. Prethodna procjena se temeljila na izvornom ljuskavom dunavskom šaranu za kojeg se danas vjeruje da ga možda niti nema, odnosno podaci u potpunosti nedostaju. Ukoliko se gleda postojeći stok bez obzira na njegovu izvornost, u posljednjih 10-tak godina u Dunavskom slivu postoji određeni negativan trend s obzirom na degradaciju staništa, izlov i unos alohtonih vrsta. Međutim, tu nema dovoljno argumenata (podataka) da bi vrsta zadovoljila kriterije ugrožene vrste što se posebno odnosi na opadanje broja odraslih jedinki koji iznosi oko 30%. Također nema ni znatne promjene AOO. Pouzdani podaci veličine stoka nedostaju pa nije moguće precizno definirati kretanje brojnosti jedinki u prošlosti kao ni projicirati u budućnost. Također, nedostaju podaci molekularnih analiza vezane uz izvorne linije te hibridizaciju.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Subpopulacija dunavskog slijeva je ugrožena hibridizacijom kultiviranim linijama koje dospijevaju u prirodu prvenstveno poribljavanjem, regulacijom vodotoka, smanjivanjem inundacijskih zona izgradnjom protupoplavnih nasipa, degradacijom staništa, izlovom, zagađenjem, unosom invazivnih stranih vrsta i krivolovom, osobito u vrijeme mrijesta.
    • Korištenje
      Šaran je izuzetno atraktivna vrsta u športskom ribolovu kao i u gospodarskom ribolovu. Osim toga, uzgaja se za potrebe poribljavanja kao i za konzumaciju.
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 8.1.2 Određene vrste
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      U Dunavu kao i u rijeci Savi postoji gospodarski ribolov koji je usmjeren na šarana kao jednu od glavnih vrsta. Međutim, iako je prisutan gospodarski ribolov na ovu vrstu, značajniju prijetnju predstavlja športski ribolov čiji ribolovni pritisak na šarana je znatno veći (DT 5.4), (Piria i sur., 2016; Treer i sur 2016). S obzirom na migratorne sklonosti, naročito u doba razmnožavanja, znatno ga ugrožava i kanaliziranje i regulacija vodotoka. Prirodno se mrijesti u poplavnim područjima koja su regulacijom vodotoka limitirana (DT 7.2), (Mrakovčić i sur., 2006). Unos babuške Carassius gibelio (Bloch, 1782) 1950tih godina u otvorene vode Hrvatske (Piria i sur., 2017), šaranu predstavlja ozbiljnu prijetnju, posebice njena ginogenetska forma (Dt 8.1.2.). Naime, njoj je potrebna samo mliječ srodne vrste (napose šarana) kako bi bila oplođena njena jaja (S 2.3.1).
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Dio areala vrste nalazi se u zaštićenim područjima (Regionalni park Mura – Drava, PP Kopački rit, PP Lonjsko polje). Areal vrste preklapa s više područja ekološke mreže što za šarana primarno ne predstavlja mehanizam zaštite budući da se on ne nalazi na dodatku II Direktive o staništu. Međutim, očekuje se pozitivan učinak ekološke mreže na šarana kroz očuvanje riječnih i poplavnih staništa.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Jedna od ključnih mjera za očuvanje divljih linija šarana je zaštita poplavnih područja važnih za mrijest ove vrste (CAN 1.2, 2.3) kao i stvaranje i upravljanje ihtiološkim rezervatima, npr. Lonjsko polje kao mrijestilište (CAN 2.1, 2.3). Osim toga, poticati uzgajanje divlje forme šarana koji bi isključivo bio korištene za potrebe poribljavanja. U planske dokumente gospodarenja ribolovnim vodama, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, ugraditi zabranu uvođenja stranih ribljih vrsta te pojačati nadzor i kontrolu, osobito krivolova. Intenzivnije kontrolirati unos invazivnih vrsta riba koje su u direktnoj kompeticiji za staništem, hranom i mrijesnim područjem, te poticati izlov, posebno u zaštićenim područjima, svih stranih vrsta dopuštenim ribolovnim alatima u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu bez ograničenja (CAN 2.2).
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebna su dodatna taksonomska istraživanja (RN 1.1), veličine populacije, distribucije i povijesnih trendova (1.2.), budući monitoring vrste (RN 3.1.), zatim istražiti socio ekonomski aspekt u odnosu na ovu vrstu kao i voditi detaljnije evidencije o izlovu športskih ribolovaca i gospodarske djelatnosti (1.6).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Naseljava stajaće i tekuće slatke vode, ali se susreće i u bočatim vodama. Zimi se zavlači u dublje slojeve vode i miruju u grupama. Spolnu zrelost postiže između treće i pete godine života, pri dužini od 25 cm. Živi do 50 godina i obično se mrijesti svake godine. U drugoj godini života postiže dužinu od 15,1 cm i težinu od 78,3 grama. Mrijesti se porciono od travnja do lipnja ovisno o vodostaju te kad temperatura vode pređe 18˚C, u mirnim dijelovima rijeka (Mrakovčić i sur., 2006). Plodnost ženke varira od 26 000 do preko 1 000 000 komada ikre. Mužjaci glavama gurkaju ženke, i to u parovima (2 mužjaka i 1 ženka). Jaja su ljepljiva koja ostavljaju na vodenom bilju. Mrjestilišta su površine dna, obrasle makrofitskom vegetacijom ili svježe poplavljeni travnati tereni. Inkubacija jaja traje oko167 sati pri temperaturi vode od 15 do 20°C. Ličinke se hrane zooplanktonom (rotiferama), a mlađ se hrani organizmima dna, ličinkama kukaca koje žive u barskoj vegetaciji, ali i biljnim materijalom. Odrasli se hrane mekušcima, ličinkama kukaca i biljkama. Povremeno se hrane i sitnim ribama. Vrlo je tolerantan na niske koncentracije kisika u vodi (Freyhof i Kottelat, 2008).
    • Staništa
      A.2.2.1.2. Povremeni vodotoci s bazenčićima, A.2.3.1.1. Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka , A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitava u srednjim i donji tokovima sporih vodotoka, ali može obitavati i u gornjim i srednjim tokovima turbulentnijih vodotoka (A.2.2.1.2., A.2.3.1.1., A.2.3.2.2. ), za mrijest koristi poplavljene travnjake u inundaciji (npr. Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit).
    • Duljina generacije
      27,5 godina
    • Veličina i trend populacije
      Veličina i trend populacije nije poznata.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen u Europi i Aziji. Pradomovina su mu Kina, Japan, Srednja Azija kao i Crnomorski sliv. Unesen gotovo na sve kontinente u svijetu (Froese i Pauly, 2016).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj naseljava Dunavski slijev gdje ga smatramo zavičajnim i Jadranski slijev gdje je prenesen, odnosno stran (Piria i sur., 2016; Pofuk i sur., 2017).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      /
    • Nadred
      Teleosti (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Eschmeyer, W.N. (ed.) (2014) Catalog of Fishes - Online Version, Updated 18 June 2014. http://research.calacademy.org/redirect?url=http://researcharchive.calacademy.org/research/Ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
      Eschmeyer, W.N. (ed.) (2014-07-15 22:00:00) Catalog of Fishes - Online Version, Updated 18 June 2014.
      Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2022). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. California Academy of Sciences. San Francisco. Electronic version accessed dd mmm 2022.
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2022). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. California Academy of Sciences. San Francisco. Electronic version accessed dd mmm 2022.
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
      King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
      King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
      Kullander, Nyman, Jilg & Delling (2012) Nationalnyckel till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii.
      Kullander, Nyman, Jilg & Delling (2014-07-08 22:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii
      Kullander, S.O. (1999) Förteckning över svenska fiskar
      Kullander, S.O. (2004-03-16 23:00:00) Förteckning över svenska fiskar
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Mann 1954, De Buen 1959b, Campos 1970a, Duarte et al. 1971, Bahamonde & Pequeño 1975, Arratia 1981, Prochelle & Campos 1985, Pequeño 1989, Ruiz & Marchant 2004, Iriarte et al. 2005.
      Murdy, Edward O., Ray S. Birdsong, and John A. Musick, 1997: null. Fishes of Chesapeake Bay. xi + 324.
      Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    • Ostala hrvatska imena
      Krap, divljak, krapac, krapec (Gračanica), šaranac (Gacka), šaranec, šaren (Korana), šiška
    • Strana imena
      Carp, Common Carp, Wild Common Carp (E); Karpfen (D)
    • Locus typicus
      Europa
    • Bibliografija
    • Crivelli, A.J., 1996. The freshwater fish endemic to the Mediterranean region. An action plan for their conservation. Tour du Valat Publication, 171 p.
      Freyhof, J. 2008. Cyprinus carpio. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T6181A12559072. Downloaded on 15 March 2017.
      Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008. Cyprinus carpio. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T6181A12559362. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T6181A12559362.en. Downloaded on 15 March 2017.
      Froese, R. and D. Pauly. Editors. 2016. FishBase. World Wide Web electronic publication. www.fishbase.org, version (10/2016).
      Kottelat, M. and J. Freyhof, 2007. Handbook of European freshwater fishes. Publications Kottelat, Cornol and Freyhof, Berlin. 646 pp.
      Kottelat, M. 1996. Cyprinus carpio (River Danube subpopulation). The IUCN Red List of Threatened Species 1996: e.T6180A12556019. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.1996.RLTS.T6180A12556019.en. Downloaded on 13 November 2017.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Red Book of Freshwater Fish of Croatia. Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Zagreb, Croatia [In Croatian with English introduction]
      Piria, M., Tomljanović, T., Treer, T., Safner, R., Aničić, I., Matulić, D., Vilizzi, L. (2016) The common carp Cyprinus carpio in Croatia (Danube and Adriatic basins): a historical review. Aquaculture international, in press DOI 10.1007/s10499-016-0029-6
      Piria, M., Simonović, P., Nikolić,V., Ristovska, M., Apostolou, A., Adrović, A., Povž, M., Zanella, D., Mrdak, D., Milošević, D., Vardakas, L., Koutsikos, N., Kalogianni, E., Gregori, A., Kostov, V., Škrijelj, R., Korro, K., Bakiu, R., Tarkan, A.S., Joy, M.K. (2017): Alien freshwater fish species in the Balkans – vectors and pathways of introduction. Fish and fisheries, DOI:10.1111/faf.12242
      Pofuk, M., Zanella, D., Piria, M. (2017): An overview of the translocated native and non-native fish species in Croatia: pathways, impacts and management. Management of Biological invasions, 8, 425–435.
      Tomljanović, T., Piria, M., Treer, T., Safner, R., Šprem, N., Aničić, I., Matulić, D., Kordić, V. (2011): Morphological parameters of common carp (Cyprinus carpio L.) populations in Republic of Croatia. Ribarstvo, 69, 81-93.
      Tomljanović, T., Treer, T., Čubrić Ćurik, V., Safner, T., Šprem, N., Piria, M., Matulić, D., Safner, R., Aničić, I. (2013): Microsatellite-based genetic variability and differentation of hatchery and feral common carp Cyprinus carpio L. (Cyprinidae, Cypriniformes) populations in Croatia. Arch. Biol. Sci. 65, 577-584.
      Treer, T., Piria, M., Aničić, I., Safner, R., Tomljanović, T., Šprem, N., Matulić, D. (2016): Završno izvješće o provođenju programa praćenja stanja u slatkovodnom ribarstvu u 2016. Godini, Grupa B) Ribolovno područje Sava. Naručitelj: Ministarstvo poljoprivrede, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 96 p.
      Treer, T., Varga, B., Safner, R., Aničić, I., Piria, M., Odak, T. (2003): Growth of common carp introduced into the Vransko Lake. Journal of Applied Ichthyology, 19 (3): 383-386.