CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
šaran
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001616
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A1acde)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Cyprinus carpio Linnaeus, 1758 (HRCP001616). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1616. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
smanjenje brojnosti zbog prekomjernog iskorištavanja i unesenih vrsta, smanjenje kvalitete staništa
- Globalna procjena
Kritično ugrožena - CR (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Šaran ima veliko značenje za športski i gospodarski ribolov te ga veoma rado love različitim alatima, a i uzgajaju u brojnim ribogojilištima u dunavskom slijevu Hrvatske. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.1.7.; 1.4.6.; 2.1.; 2.3.; 2.4.; 3.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 10.1 Ugroženost šarana proistječe iz različitih uzroka. Osnovni je miješanje divljih i kultiviranih forma i puštanje potonjih u otvorene vode, čime se utječe na genetsku strukturu divljih populacija. S obzirom na migratorne sklonosti vrste, posebno u doba razmnožavanja, znatno ga ugrožavaju i regulacije vodotoka. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.1.1.; 1.3.3.; 3.2.; 3.9.; 4.4.2.; 5.4. Za očuvanje divljih forma šarana, tj. prirodnih riječnih populacija, prijeko je potrebno stvaranje ihtioloških rezervata, uvođenje najmanje lovne dužine od barem 45 cm kao i zaštita preostalih prirodnih mrijestilišta. Poribljivanje otvorenih voda uzgojenim oblicima šarana treba zabraniti i spriječiti. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Obično je dug 25–75 cm, najviše 120 cm, a težak do 40-ak kg. Boja tijela ovisi o okolini u kojoj živi (Sl. 62). Usta su poludonja i protruzivna. Na gornjoj usni ima dva para brčića vrlo promjenjive dužine. Kadšto su nesimetrični, kašto posve izostanu. Leđna peraja je razmjerno dugačka. U leđnoj i podrepnoj peraji postoji tvrda, nerazgranata, nazubljena šipčica. Ljuske na tijelu su tamnožutozelene boje. Ima nekoliko forma divljega šarana koji se razlikuju po visini tijela i stupnju bočne spljoštenosti. Divlji oblik šarana vrlo se često laički naziva »vretenac« ili »divljak« zbog vretenastog izgleda tijela. Šaran je po prehrani svežder (omnivor). Hrani se faunom dna (mekušci, ličinke i odrasli kukci, račići), algama, biljnim materijalom, detritusom i sitnom ribom. Hraneći se, ruje po dnu pri čemu zamućuje vodu i povećava trofiju. Spolnu zrelost obično dostiže u trećoj ili četvrtoj godini. Razmnožava se u proljeće, od svibnja do lipnja, kada temperatura vode prijeđe 18°C. Mrijesti se u mirnim dijelovima rijeka ili, još češće, u poplavnoj zoni, u plitkoj vodi među vodenim raslinjem. Ženka se mrijesti s nekoliko mužjaka (3–4) i pritom odlaže 0,3–1,3 milijuna sitnih ljepljivih jaja. U povoljnim uvjetima može se razmnožavati i dvaput u istoj sezoni. Živi i do 50 godina. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Šaran je slatkovodna vrsta, iako podnosi i blago bočate vode (Physis 24.14, 24.15). Preferira toplije stajaće i sporotekuće vode, s pjeskovitim ili muljevitim dnom i gustom vodenom vegetacijom. Odgovara mu voda temperature 10–31°C, pH vrijednosti 7,0–7,5 i tvrdoće (dH) 10,0–15,0. Prilično je otporan na niske koncentracije kisika i na promjene temperature. Poznato je da isušenje vode i nepovoljno zimsko razdoblje preživljava zakopan u supstrat na dnu. Dobro podnosi i različite oblike onečišćenja, poput industrijskih i poljoprivrednih otpadnih voda. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Šaran nastanjuje područje od zapadne Europe preko Euroazije do Kine i jugoistočne Azije te od Sibira do Sredozemlja i Indije. U Ameriku je naseljen u prvoj polovici 19. stoljeća, a u Australiju 60-ih godina 20. stoljeća. U Europu je unesen vjerojatno već u doba Rimljana, prvo u Grčku i južne dijelove, a tijekom srednjega vijeka već se proširio na cijeli kontinent. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta Raširen je i po Hrvatskoj, gdje živi u ve}im rijekama dunavskog slijeva i u pojedinim vodama jadranskoga slijeva. U jezera i akumulacije ubacuju se uglavnom uzgojne forme. Učestalost: uobičajena vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
Eschmeyer, W.N. (ed.) (2014) Catalog of Fishes - Online Version, Updated 18 June 2014. http://research.calacademy.org/redirect?url=http://researcharchive.calacademy.org/research/Ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Eschmeyer, W.N. (ed.) (2014-07-16 00:00:00) Catalog of Fishes - Online Version, Updated 18 June 2014. http://research.calacademy.org/redirect?url=http://researcharchive.calacademy.org/research/Ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
Kullander, Nyman, Jilg & Delling (2012) Nationalnyckel till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii.
Kullander, O., Nyman, Jilg & Delling (2014-07-09 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii
Kullander, S.O. (1999) Förteckning över svenska fiskar
Kullander, S.O. (2004-03-17 00:00:00) Förteckning över svenska fiskar
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Mann 1954, De Buen 1959b, Campos 1970a, Duarte et al. 1971, Bahamonde & Pequeño 1975, Arratia 1981, Prochelle & Campos 1985, Pequeño 1989, Ruiz & Marchant 2004, Iriarte et al. 2005.
Murdy, Edward O., Ray S. Birdsong, and John A. Musick, 1997: null. Fishes of Chesapeake Bay. xi + 324.
Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Carp, Common carp, Wild common carp (engleski); Karpfen (njemački) - Locus typicus
Europa
- Bibliografija
- -