CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

glavočić crnotrus

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003509

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
26.11.2016.

Prethodne procjene

  • 2006 - (EN B2b(iii)c(ii))

    • Citat
    Kovačić, M., Zanella, D. (2016): Pomatoschistus canestrinii (Ninni, 1883) (HRCP003509). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3509. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marcelo Kovačić
    • Suradnik/ci
      Davor Zanella
    • Obrazloženje procjene
      Glavočić crnotrus ne ispunjava ni jedan od pet osnovnih kriterija za neku od kategorija ugroženosti. Blizu je ispunjavanja uvjeta B2 za kategoriju ugrožena – EN ali iako ima malu površinu nastanjenja (B2. Površina nastanjenja (AOO) <500km²) ne ispunjava niti jedan od dva dodatna uvjeta. Blizu je ispunjavanja uvjeta B1 i B2 za kategoriju osjetljiva – VU ali iako ima malu površinu nastanjenja (B2. Površina nastanjenja (AOO) <2.000km²) ne ispunjava namanje dva potrebna dodatna uvjeta jer ispunjava samo jedan uvjet - (a) broj lokacija ≤10. Ima i malu površinu obima pojavljivanja (B1. Obim pojavljivanja (EOO) <20.000km²) ali također mu nedostaju dva dodatna uvjeta i ispunjava samo jedan - (a) broj lokacija ≤10. Nije dokazana ekstremna fluktuacija površine nastanjenja (AOO) niti stalno smanjivanje površine ili kvalitete staništa koji su bili temelj kategorije ugroženosti u prvoj procjeni. Također nije dokazano niti ekstremna fluktuacija EOO, broja lokacija i populacija ili broja odraslih jedinki ili stalno smanjivanje EOO, AOO kao ostali dodatni uvjeti. Ovu nacionalnu procjenu moći će se revidirati tek uz pojavu novih stvarnih činjenica o vanjskim čimbenicima (realne prijetnje i ugroze) i unutarnjim činjenicama (biologija i ekologija vrste). Kako sadašnjih stvarnih tj. realnih podataka o ugrozama nema, nije moguće ni generalizirati iz pojedinačnog podatka o dijelu područja na ostala područja.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof, 2008)
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof, 2011)
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Ostalo
    • Napomena uz razlog promjene
      Unatoč tome što je B2 ispunjen (AOO<500 km²) nije dokazana ekstremna fluktuacija površine nastanjenja (AOO) (Bc(ii)) niti stalno smanjivanje površine ili kvalitete staništa (Bb(iii)) koji su bili drugi temelj kategorije ugroženosti u prvoj procjeni. Time se gubi osnova ispunjavanja uvjeta za EN kategoriju ugroženosti, ali i za ugroženost općenito.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Sadašnje glavne razloge ugroženosti svake subpopulacije trebalo bi istražiti za svaku subpopulaciju provjerom lokaliteta, jer ne postoje objavljeni podaci o sadašnjem stanju lokaliteta i sadašnjim ljudskim aktivnostima na njima. Zato je bilo kakvo iznošenje razloga za konkretnu subpopulaciju bez sadašnje provjere lokacije nepouzdano ili moguće netočno. U subpopulaciji na ušću rijeke Raše ranije je opaženo smanjivanje kvalitete staništa zbog građevinskih zahvata i nasipavanja na obalama i uz obale. Subpopulacije u slivu Mirne i slivu Zrmanje te u rijeci Jadro: mogući sadašnji i vjerojatni budući glavni razlog ugroženosti je neodgovarajuće upravljanje rijekom i to kroz građevinske zahvate na toku rijeke i zbog narušavanja hidrološkog režima. Subpopulacije u slivu rijeke Neretve, te u rijekama Krka, rijeka Žrnovnica, rijeka Cetina prvenstveno ugrožava narušavanje hidrološkog režima. Treba uzeti u obzir da su opažanja deset i više godina stara. Načelno, za ovakvu vrstu na ovakvim staništima, mogući najveći razlozi navedeni su u „Značajni uzroci ugroženosti i prijetnje“.
    • Korištenje
      Ne postoji nikakvo korištenje ove vrste od strane ljudi.
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 7.2.3 Crpljenje površinskih voda (poljoprivredna uporaba), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3.1 Priljev hranjivih tvari, 9.3.2 Erozija tla, taloženje, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Sadašnje glavne razloge ugroženosti svake subpopulacije trebalo bi istražiti za svaku subpopulaciju provjerom lokaliteta. Bez novijih podataka možemo samo pretpostaviti POTENCIJALNE, dakle moguće sadašnje i vjerojatne buduće pritiske koji imaju za prvenstvenu posljedicu potpunu promjenu ekosistema (1.1. Promjena ekosistema.) ili barem njegovu degradaciju (1.2. Degradacija ekosistema). Moguće sadašnje i vjerojatne buduće prijetnje su građevinski zahvati na vodama zbog nedogovarajućeg upravljanja vodama (7.3. Druge promjene ekosistema), narušavanje hidrološkog režima (7.2.3. Uzimanje površinske vode za poljoprivredne potrebe), također obalni građevinski zahvati zbog izgradnje na kopnu (1. Gradnja uslijed razvoja: 1.1.Stambene zone, 1.3. Turističke i rekreativne zone), kopanje i pregradnje poljoprivrednom aktivnošću (2. Poljoprivreda i akvakultura: 2.1. Ne drvni uzgoj), onečišćenje poljoprivredom (9.3.1. unos nutrijenata, 9.3.2. erozija tla i sedimentacija, 9.3.3. herbicidi i pesticidi), unos alohtonih vrsta (8.1. invazivne ne domaće i strane vrste, prvenstveni način unosa je zbog 5.4. ribolova i sakupljanja vodenih organizama).
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja (NP Krka i PP Velebit)( CAP 4.). Udio populacije koji je u zaštićenim područjima u odnosu na ukupnu populaciju nemoguće je procijeniti zbog nedostatka podataka. Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Ne mogu se predložiti mjere zaštite bez potrebnih saznanja za koja su potrebna istraživanja. Iz pretpostavljenih prijetnji možemo nagađati da su potrebne: stvarno upravljanje vodenim staništem sprječavajući pretjeranu upotrebu vode i izmjene vodenih staništa (2.1. Upravljanje mjestom/područjem), kontrola invazivnih vrsta (2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta) , obnova vodenih staništa (2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa) i rad s lokalnim korisnicima prostora (4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacije i 7.1. Razvoj institucija i civilnog društva).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provesti istraživanja: veličine populacije i rasprostranjenja populacije (1.2. Veličine populacije i rasprostranjenja populacije), sadašnjih prijetnji (1.5. Prijetnji) i potrebnih zaštitinih mjera za ublažavanje utvrđenih prijetnji (1.6. Zaštitne mjere za ublažavanje prijetnji). Također je potrebno napraviti filogeografsko istraživanje da bi se ispravno odabrala subpopulacija koja bi bila izvor jedinki ako se ukaže potreba za reintrodukcijom (1.6. Zaštitna djelovanja). Ta saznanja omogućiti će plan djelovanja i ako se ukaže potreba plan oporavka za vrstu (Plan djelovanja/plan oporavka za vrstu) i plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi (Plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi). Također bi ta saznanja trebala omogućiti buduće monitoringe populacijskih trendova (3.1. Praćenja populacijskih trendova) i trendova staništa (3.4. Praćenja trenda staništa).
    • Biologija vrste
    • Opis
      P. canestrinii je mala riba do 64 mm dužine. Široke glave, izduženog tijela, repno bočno spljoštena. Trbušni disk cjelovit, nema slobodnih šipćica u prsnoj peraji i repna peraja zaobljena. Ljuske na tijelu ktenoidne. Suborbitalni nizovi osjetilnih papila imaju red a i šest do sedam okomitih c redova papila. Visoka varijabilnost uočena je u važnim morfološkim osobinama vrste: u pokrivenosti tijela ljuskama, razvoju glavenih kanala bočne pruge i broju transverzalnih nizova suborbitalnog reda osjetilnih papila a (Kovačić, 2005). Postoji razlika u obojenosti između mužjaka i ženki. Osnovna boja tijela im je bijela, siva do žućkasta. Mužjak ima izražene crne točke po tijelu, i ne uvijek vidljive bočne okomite pruge. Na leđnoj peraji između pete i šeste nesegmentirane šipćice nalazi se tamna pjega. U vrijeme mrijesta mužjaci tamni, posebno na glavi i donjoj strani tijela naprijed, uključujući i trbušne peraje. Ženke slično obojene, ali sa slabo izraženim točkama na tijelu, vidljivim pjegama uzduž bočne pruge i prugom koja se proteže od svakog oka preko prednjeg dijela usta tvoreći zajedno V oblik.
    • Staništa
      A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem, A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka , A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka , G.3.1.1. Eurihalina i euritermna biocenoza
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Tranzicijske vode: jezera i rijeke pod slabim ili umjerenim utjecajem morske vode (G.3.1.1.), te potpuno slatkovodni dijelovi rijeka iznad vodopada (A.1.1.1.4., A.2.3.1.2. i A.2.3.2.2.). Dno grubi pijesak, šljunak, valutice, kamenje, ponegdje i zamuljeno. Dna obično gola ili slabo pokrivena vegetacijom (Kovačić, 2005).
    • Duljina generacije
      Jedna godina. Spolno zrela do kraja prve godine, ugiba poslije mrijesta (Miller, 2004).
    • Veličina i trend populacije
      /
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je endem jadranskog sliva, prema objavljenim podacima poznata kao zavičajna iz sjeverne Italije, Istre i Dalmacije u Republici Hrvatskoj i iz Hutovog blata u slivu rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini te unesena u srednjoj Italiji (Miller, 2004; Kottelat i Freyhof, 2007; Šanda i Kovačić, 2009; Tutman et al., 2013).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je zabilježena prema objavljenim podacima u Istri i u Dalmaciji u tranzicijskim ili slatkim vodama sljedećih prostora: rijeka Mirna, rijeka Raša, rijeka Zrmanja s pritokom Dobarnicom, rijeka Krka, rijeka Jadro, rijeka Žrnovnica, rijeka Cetina, Baćinska jezera, rijeka Neretva s pritokom Norin, jezerima Desansko, Modro oko i Kuti (Kovačić, 2005; Mrakovčić i sur., 2006; Šanda i Kovačić, 2009). Ostala literatura ili je obuhvaćena pregledom Šanda i Kovačić (2009) ili ponavlja tu navedene podatke. Na svim ovim mjestima nema razloga sumnjati u zavičajnost vrste. Sva mjesta rasprostranjenosti vjerojatno još nisu poznata, dok je broj lokaliteta na kojima je svojta zabilježena ili potvrđena ograničen. Neobjavljeni podaci jednog od autora (M. Kovačić) vrstu navode i za rijeku Ričicu u Lici gdje je dospjela, kao i druga ihtiofauna porijeklom iz rijeke Zrmanje, antropogenim utjecajem. U NIP inventarizaciji nije zabilježena. U bazi podataka HAOP-a (2016) zabilježena je za rijeku Zrmanju, rijeku Krku, rijeku Jadro, rijeka Cetinu, Baćinska jezera, rijeka Neretvu.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      /
    • Nadred
      /
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Canestrini's goby
    • Locus typicus
      Venecija , Italija, rijeka Jadro, Hrvatska
    • Bibliografija
    • Eschmeyer, W. N., R. Fricke, i R. van der Laan (eds). CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed 08.11.2016.

      Freyhof, J. 2008. Pomatoschistus canestrinii. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T40708A10354095. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T40708A10354095.en. Downloaded on 21.11.2016.

      Freyhof, J. i Brooks, E. (2011) European Red List of Freshwater Fishes. Luxembourg: Publications Office of the European Union, 61 pp.

      Kottelat, M. i Freyhof, J. (2007) Handbook of European freshwater fishes. Publications Cornol: Kottelat and Berlin: Freyhof.

      Kovačić, M. (2005) Morphological variability of Pomatoschistus canestrinii (Gobiidae), with the reduction of squamation and head canals. Cybium 29, 4, 373-379.

      Miller, P. J. (2004) Pomatoschistus canestrinii (Ninni, 1883). In: Miller, P. J. (ed.) (2004): The Freshwater Fishes of Europe. Vol. 8/II. Wiesbaden, Aula –Verlag, 284-292.

      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M, Mustafić, P. i Zanella, D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska.

      Šanda, R. i Kovačić, M. (2009) Freshwater gobies in the Adriatic drainage basin of the western Balkans. Annales Series historia naturalis, 19, 1, 1-10.

      The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2016-2. . Downloaded on 15 November 2016.

      Tutman, P., Šanda, R., Glamuzina B., Dulčić, J. (2013). First confirmed record of Pomatoschistus canestrinii (Ninni, 1883) (Gobiidae) from Bosnia and Herzegovina. J. Appl. Ichthyol. 29 (2013), 937–939.