CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

glavočić crnotrus

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001664

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2b(iii)c(ii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Pomatoschistus canestrini (Ninni, 1883) (HRCP001664). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1664. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije područja nastanjivanja
    • Globalna procjena
      Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.2; 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Osnovni razlozi ugroženosti su onečišćenja i promjene ušća rijeka. Ostali podatci o ugroženosti nedostaju zbog slabog poznavanja biologije vrste.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.2.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2.; 5.7.2. Glavočić crnotrus je endemska vrsta pa je nužno osnivanje ihtioloških rezervata na ušćima rijeka i očuvanje staništa.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mužjak naraste najviše 64 mm, a ženka do 49 mm. Jedinke koje žive u slatkim vodama su manje. Rostrum je razmjerno tup, a donja čeljust strši ispred gornje. Leđne peraje su malo udaljene, a prsne i trbušne na zadnjem su kraju gotovo okrugle. Tijelo je sivobijelo s nepravilno raspoređenim malim i većim crnim pjegama. Po tijelu imaju i nekoliko poprečnih pruga, od kojih je prva ispred prve leđne peraje. Na prvoj leđnoj peraji, između pete i šeste šipčice, crna je pjega, okružena azurnoplavom bojom. U vrijeme mrijesta ženka ima žuto obojen trbuh. Hrani se sitnim bentoskim beskralješnjacima, najviše veslonošcima. Odrasle jedinke u proljeće se hrane mnogočetinašima (najviše iz roda Nereis) te rakušcima i jednakonošcima, dok se mlade jedinke u jesen hrane odraslim vitičarima i ljuskarima. Životni ciklus traje samo jednu godinu. Kao i u većine glavoča, mužjak zauzima sklonište (rupe, pukotine, ljuske školjaka, komadiće drva i sl.), pri čemu prednost imaju veći mužjaci. Skloništa im u vrijeme reprodukcije mogu poslužiti kao gnijezda. Mrijest počinje u proljeće, a ponavlja se i po desetak puta, pa može trajati sve do početka ljeta. Ženka u gnijezdo odlaže do 1 000 jajašca, koja mužjak nakon oplodnje čuva sve do izvaljivanja mladih.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Glavočić crnotrus živi u moru i u slatkim vodama, ali uvijek blizu ušća ili laguna (Physis 13, 21). Preferira muljevita dna s oskudnom vegetacijom ili prekrivena algom Ulva sp. U zimskom razdoblju povlači se u područja s manjim salinitetom.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Glavočić crnotrus je jadranska vrsta koja naseljava sjevernu i istočnu obalu Jadranskog mora. Smatra se da je balastnim vodama unesen na sam jug Italije, u Tarantski zaljev, a nedavno je nađen u srednjoj Italiji, u jezeru Trasimeno.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj nastanjuje bočate vode rijeke Krke, Zrmanje, Jadro, Žrnovnice, Cetine, Neretve i Baćinska jezera. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Canestrini’s goby (engleski); Canestrini-Grundel (njemački)
    • Locus typicus
      Venecijanska laguna, Italija, i rijeka Jadro kod Splita, Hrvatska
    • Bibliografija
    • -