CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000347

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pevalek-Kozlina, B. (1994): Orchis simia Lam. (HRCP000347). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/347. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Branka Pevalek-Kozlina
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Osjetljiva vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost se smanjuje zbog čovjekova utjecaja i zbog promjena u staništu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zoofilna vrsta s mnogo sićušnih sjemenki koje klijaju jedino ako u njima nastane endotrofna mikoriza.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na suhim livadama, rubovima i proplancima svijetlih bjelogoričnih šuna, u maslinicima i makijama, na vapnenastom tlu (pH 7,5-8,5) do 600 m nadmorske visine.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Vrsta je na svim poznatim nalazištima zastupljena malobrojnim populacijama, raste pojedinačno. Brojnost se smanjuje zbog čovjekova utjecaja i zbog promjena u staništu.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raste u kontinentalnom području u Hrvatskom zagorju i Samoborskom gorju, a u primorskom pojasu od Pule do Zadra, te na Velebitu i otocima Cresu, Lošinju i Korčuli.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Orchidaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bevilacqua, Lj., 1959: Flora i vegetacija Samoborskog prigorja od Plešivice do Jaske. Dipl. rad, Zagreb.
    Degen, A., 1936: Flora Velebitica, I. Verlag der Ungar. Acad. der Wissenschaften, Budapest.
    Freyn, J., 1877: Flora von Südistrien. Verh. zool.-bot. Ges. 27 247-490.
    Horvat, I., 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. IV: 1-34.
    Löschl, E., 1971: Orchideen der jugoslawischen Adriaküste. Die Orchidee 2: 71-73.
    Šugar, I., 1972: Biljni svijet Samoborskoga gorja. Dokt. dis., Zagreb.
    Visiani, R., 1842: Flora Dalmatica. 1, Lipsiae.