CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
mrka kokica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000330
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Pevalek-Kozlina, B. (1994): Ophrys fusca Link (HRCP000330). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/330. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Branka Pevalek-Kozlina
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Osjetljiva vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Gomolji te vrste upotrebljavaju se u prehrani i narodnoj medicini. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Brojnost se smanjuje zbog čovjekova utjecaja (branje, sabiranje). Gomolji te vrste upotrebljavaju se u prehrani i narodnoj medicini. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Zoofilna vrsta s mnogo sićušnih sjemenki koje klijaju jedino ako u njima nastane endotrofna mikoriza. Javlja se pojedinačno ili u manjim skupinama. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na travnatim brežuljcima, u crnogoričnim šumama, maslinicima i makijama na bazičnom tlu (pH 6,9-9,0) do 750 m nadmorske visine. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Na svim je poznatim nalazištima zastupljena malobrojnim populacijama. Brojnost se smanjuje zbog čovjekova utjecaja (branje, sabiranje). Gomolji te vrste upotrebljavaju se u prehrani i narodnoj medicini.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Rasprostranjena je u primorskom pojasu od južne Istre do Makarske, a poznata je i na otocima Cresu i Hvaru.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asparagales - Porodica
Orchidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
kokica - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Bakić, J., 1967: "Divlja" fauna i flora jadranskog područja kao prirodni rezervoar živežnih namirnica. Pomorski zbornik 5: 791-830.
Hayek, A., 1913: Zur Kenntnis der Orchideenflora von Dalmatien und Tunis. Österr. bot. Zeitschr. 493-495.
Hirc, D., 1915: Građa za floru otoka Cresa. Rad Jugosl. akad. 200: 19-88.
Radić, J., 1974: Prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33: 219-229.