CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

smeđa kokica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003174

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (EN) A4c; B2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Jasprica, N., Nikolić, T., Jadan, Z. (2005): Ophrys fusca Link (HRCP003174). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3174. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nenad Jasprica
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 12 Druge mogućnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Fragmentacija staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Smeđa kokica je višegodišnja biljka, stabljike visine 10–40 cm. Prizemni listovi su duguljasto lancetasti, tupi i završavaju kratkom stršećom bodljom. Stabljika ima 1–2 i ocvjeća su gotovo glatki ili bradavičavi. Vanjski listići ocvjeća su dugi 9–11 mm, duguljasti ili jajoliki, zeleni, rijetko ružičasti. Unutarnji listići ocvjeća dugi su 6–8 mm, barem za polovicu duži od vanjskih, linealni do linealno duguljasti, zeleni. Medna usna ima dimenzije 13–23 x 9–21 mm, s unatrag svinutim rubovima, obrnuto je jajolika, purpurna, žućkastosmeđa, baršunasta, trodijelna, sa široko okruglastim dijelovima, nije loptasto napuhnuta. Postrani dijelovi su duguljasto jajoliki i tupi. Srednji dio medne usne je bubrežast, obrnuto srcolik ili jajolik, obično izrubljen. Spekulum je dvodijelan, plav, plavoljubičast ili smeđ, često s bijelim ili žutim rubom, ponekad s bijelim ili blijedožutim prugama. Konektiv je tup. U europskoj flori opisane su četiri podvrste (Ophrys fusca Link ssp. durieui (Rchb. f.) Soó, O. fusca Link ssp. fusca, O. fusca Link ssp. iricolor (Desf.) O. Schwarz i O. fusca Link ssp. omegaifera (Fleischm.) E. Nelson). U hrvatskoj flori zastupljene su dvije podvrste, tipična O. fusca ssp. fusca i O. fusca ssp. iricolor. Tipična podvrsta razlikuje se od ssp. iricolor po većem broju cvjetova u klasu, unutarnji listići ocvjeća su u ove podvrste gotovo goli, medna usna joj je nešto manja, spekulum je sivoplav do plavkastoljubičast, a broj kromosoma 2n=72 (76). Rasprostranjenost podvrste O. fusca ssp. iricolor nije još dovoljno poznata zbog introgresivne hibiridizacije s podvrstom O. fusca ssp. fusca u zapadnomediteranskom području. Na svim poznatim nalazištima u Hrvatskoj vrsta je zastupljena u malobrojnim populacijama. Prema životnom je obliku geofit. Cvjeta od ožujka do svibnja. Prema tipu rasprostranjenja općemediteranska je vrsta.
    • Staništa
      C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, D.2. Pretplaninske šikare, I.5.2. Maslinici
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Smeđa kokica je sredozemna biljka. Naseljava suhe travnjake, maslinike i garige na bazičnom tlu (pH 6,9–9). Na vertikalnom profilu se pojavljuje do 600 m/nm. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 32 Tvrdolisne šikare, 32B Ilirski garizi, 34 Stepe i suhi travnjaci na vapnencima, 83.11 Maslinici. GLCC/SSC. 16.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Rumunjska, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. Rasprostranjena je od središnjeg i južnog Portugala na istoku do jugozapadne Rumunjske na zapadu.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Uglavnom primorska regija, te nalazi drugdje, npr. Zagrebačkoj gori (HIRC 1901b). Novija istraživanja orhideja na Medvednici, međutim, nisu potvrdila prisutnost te svojte (HRŠAK et al. 1999). U starijim djelima navode se nalazišta i za širu Dalmaciju (npr. NYMAN 1878-1882, HAYEK 1927), no ovi podaci, također, nemaju novije potvrde. Lokaliteti. Biokovo, Makarska, uz rijeku Cetinu, otok Hvar, otok Cres, Medvednica (?), Istra (veći broj lokaliteta, usmeno priopćenje S. Brana), Plitvička jezera.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      mrka kokica
    • Strana imena
      Brown Bee Orchid, Dull Ophrys, Boxing Glove Orchid (engleski), braune Ragwurz (njemački)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von der Dr. Werner Klinkhardt, Leipzig.
      BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
      HAYEK, A. (1913): Zur Kenntnis Orchideenflora von Dalmatien und Tunis. Oesterr. Bot. Z. 63(12):493–495.
      HAYEK, A. (1927): Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, vol. I., Dahlem, Berlin.
      HIRC, D. (1901b): Zagrebačka gora. Hrvat. planin. 4:73.
      HRŠAK, V., NIKOLIĆ, T., PLAZIBAT, M., JELASKA, S. D., BUKOVEC, D. (1999): Orchids of Medvednica Natural Park, Croatia. Acta Biol. Slovenica 42(4):13–37.
      KRGA, M. (1992): Flora Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvički bilten 5:27–66.
      NYMAN, C. F. (1878–1882): Conspetcus florae Europae. Orebro
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994e): Ophrys fusca Link. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 336–337.
      RADIĆ, J. (1974): Prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33:219–229.
      RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
      VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.