CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

Bertolonijeva kokica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000327

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pevalek-Kozlina, B. (1994): Ophrys bertolonii Moretti (HRCP000327). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/327. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Branka Pevalek-Kozlina
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Osjetljiva vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost se smanjuje zbog sabiranja i promjena uvjeta na staništu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zoofilna vrsta s mnogo malih sjemenki koje klijaju jedino ako u njima nastane endotrofna mikoriza. Javlja se pojedinačno ili u manjim skupinama.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na suhim livadama i travnjacima, u crnogoričnim šumama, maslinicima i makijama na isključivo bazičnom tlu (pH 7,3-8,4).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Na svim poznatim nalazištima zastupljena je vitalnim populacijama. Brojnost se smanjuje zbog sabiranja i promjena uvjeta na staništu.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Rasprostranjena je u primorskom pojasu od Pule do Dubrovnika, te na Grobničkom polju i Velebitu, kao i na otocima Veliki Brijun, Cres, Unije, Lošinj, Rab, Dugi otok, Korčula, Lastovo, te poluotok Pelješac.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Orchidaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Adamović, L., 1887: Građa za floru Dubrovačku. Glasn. Hrv. nar. društva II: 161-216.
    Degen, A., 1936: Flora Velebitica. I. Verlag der Ungar. Acad. der Wissenschaften, Budapest.
    Forenbacher, A., 1911: Otok Lastovo. Biljno-geografička studija. Rad Jugosl. akad. 185: 47-122.
    Freyn, J., 1877: Flora van Südistrien. Verh. zool.-bot. Ges. 27: 241-490.
    Hirc, D., 1913: Proljetna flora otoka Raba. Rad Jugosl. akad. 129: 65-99.
    Hirc, D., 1914: Proljetna flora otoka Suska i Unija. Rad Jugosl. akad. 202:1-50.
    Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Jugosl. akad. 30: 1-179.
    Löschl, E., 1971: Orchideen der jugoslawischen Adriaküste. Die Orchidee 2: 71-73.
    Pevalek, I., 1930: Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja I. Dugi i Kornati. Prir. istraž. Jugosl. akad. 16: 119-158.
    Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 1-368.
    Trinajstić, I., 1979: Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38.: 167-186.
    Trinajstić, I., 1977: Biljni pokrov otoka Vira. Magist. rad. PMF, Zagreb.