CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Bertolonijeva kokica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003166

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4cd)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Jasprica, N., Nikolić, T., Jadan, Z. (2005): Ophrys bertolonii Moretti (HRCP003166). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3166. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nenad Jasprica
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje, 7 Preinake prirodnih sustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanje travnjaka u procesima prirodne progresivne sukcesije; lokalno je moguće prekomjerno sabiranje zbog atraktivnosti.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima nacionalnoga parka Kornati. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Bertolonijeva kokica je višegodišnja biljka, stabljike visine 25–45 cm. Prizemni listovi su lancetasti i zašiljeni. Cvat klas sastavljen je od 3 do 8 cvjetova. Vanjski listići ocvjeća dugi su 10–12 mm, široko ili produženo jajoliki, ljubičasti ili purpurni. Unutranji listići ocvjeća dugi su 6–8 mm, barem upola duži od vanjskih, linealno-lancetasti do lancetasti, purpurni ili ljubičasti, goli ili bradavičasti, s ravnim rubovima. Medna usna ima dimenzije 10–15 x 10–13 mm, okruglasta je do duguljasto jajolika, cjelovita, rijetko nejasno trodijelna, svinuta prema gore i naprijed udubljena, crnopurpurna, mekano baršunasta s vrlo tankim glatkim rubom, pri bazi bez kvržica, duboko izrubljena na vrhu. Spekulum je najčešće štitast, ljubičaste boje. Konektiv je šiljast. Ovoj je vrsti svojstveno često križanje s drugim svojtama. Poznato je da s vrstom Ophrys incubacea Bianca stvara hibrid O. x lyrata H. Fleischm. Hibrid je nešto niži od »prave« bertolonijeve kokice, a listići ocvjeća su ružičasti i valoviti. Smatra se da je svojta O. lyrata šire rasprostranjena, dok je vrsta O. bertolonii ograničena na istočni dio »zajedničkog« areala. Isto tako, O. promontorii O. Danesch et E. Danesch, opisana na jugoistoku Italije (Monte Gargano), najvjerojatnije je križanac između O. bertolonii i O. garganica (E. Nelson) O. Danesch et E. Danesch. Broj kromosma je 2n=36. Prema životnom je obliku geofit. Cvate u travnju i svibnju. Prema flornom je elementu zapadnomediteranska vrsta.
    • Staništa
      C.2.3.2.9. Livade lukovičastog žabnjaka i rane pahovke, C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci, C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, C.5.1.1. Termofilni šumski rubovi crvene iglice, D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, D.3.4.2.6. Sastojine brnistre , D.3.5. Ljeti listopadne šikare, I.5.2. Maslinici
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Bertolonijeva kokica naseljava suhe travnjake, garige i maslinike. Na vertikalnom profilu pojavljuje se od obale mora pa sve do planinskih travnjaka. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.53 Istočnomediteranski suhi travnjaci (Cymbopogo-Brachypodietalia), 31.81 Euroatlantske mezofilne živice i šikare, 31.8B Subkontinentalne i kontinentalne listopadne šikare, 32.9 Intenzivni kamenjarski mediteranski pašnjaci, 32.A Sastojine brnistre (Spartium junceum), 32.B Ilirsko-jadranski garizi, 34.3 Trajni gusto obrasli travnjaci i srednjoeuropske stepe (Festuco-Brometea), 34.4 Termofilne zajednice šumskih rubova (Trifolio-Geranietea), 34.5 Mediteranski suhi travnjaci Thero-Brachypodietea, 34.7 Submediteranski i mediteransko-montani suhi travnjaci, 83.11 Maslinici. GLCC/SSC. 14, 16.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      →? populacija je stabilna, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Korzika, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte. Rasprostranjena je od Španjolske do Albanije.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Biograd, Birbinjšćica, Brač, Cres, Crikvenica, Dubrovnik, Dugi otok, Grižane, Grobničko polje, o. Iž (usmeno priopćenje N. Cobanova), Jaz, Kamečina, Knin, Korčula, Kornati, Kostrena, Kozjak, Krasica, Krk, Kukuljanovo, Lastovo, Ližnjan, Lošinj, Mosor, Murter, Neorić (usmeno priopćenje V. Golubić), Obrovac, Pag, Palera, Pelješac, Prvić, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Senj, Šibenik, Šipan, Škrljevo, Split, Susak, Trogir, Unije, Velebit, Veliki Brijun, Vir, Zadar, Zlarin. Također, Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), te brojni nalazi R. Kranjčeva (usmeno priopćenje–Bristivica, više nalaza u Istri, Klis, Konavli, više nalaza na Kozjaku, o. Čiovo, o. Cres, nekoliko nalaza na o. Hvaru, o. Krk, o. Lastovo, više nalaza na o. Pagu, više nalaza na o. Visu, Rogoznica, Konjsko i dr.).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Bertoloni's Bee Orchid (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1887): Građa za floru Dubrovačku. Glasn. Hrvatsk. Nar. Društva 2:161–216.
      ADAMOVIĆ, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von der Dr. Werner Klinkhardt, Leipzig.
      ADAMOVIĆ, L. (1929): Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Gustav Fischer Verlag, Jena.
      BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
      DANESCH, O., DANESCH, E. (1975): Hybriden und hybridogene Sippen aus Ophrys bertonolnii und O. atrata (Orchidaceae). Pl. Syst. Evol. 124:79–123.
      DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FORENBACHER, A. (1911b): Otok Lastovo. Biljnogeografska studija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 185:47–122.
      FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
      HARAČIĆ, A. (1992): Otok Lošinj, njegova klima i vegetacija. Biologija Cresa i Lošinja, Rijeka.
      HEĆIMOVIĆ, M. (1981): Prikaz i analiza flore otoka Šipana. Acta Bot. Croat. 40:205–227.
      HELLMAYR, C. E. (1939–1941): Notes sur quelques Orchidees de l’Adriatique. Candollea 8:151–172.
      HIRC, D. (1910b): Iz bilinskog svijeta Dalmacije. Flora vrha Marjana. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 22(1):39–83.
      HIRC, D. (1913a): Proljetna flora otoka Raba. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 198:65–99.
      HIRC, D. (1913b): Gra|a za floru otoka Cresa. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 200:19–88.
      HIRC, D. (1914c): Proljetna flora otoka Suska i Unija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 202:1–50.
      HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
      KAMENJARIN, J. (1996): Vascular flora of Mount Kozjak above Split. Nat. Croat. 5(2):119–144.
      KAMENJARIN, J. (1998): Rijetke i ugrožne biljne vrste Kozjaka. In Hodžić, M. ed.: Zbornik »Kaštela kolijevka Hrvatska«. Radovi sa simpozija u Kaštel Starom, 30. rujna– 3. listopada 1998. Matica Hrvatska Kaštela, 493–500.
      LÖSCHL, E. (1971): Orchideen der jugoslawischen Adriaküste. Die Orchidee 2:71–73.
      PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, [ibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
      PANDŽA, M. (1998a): Flora of the island of Zlarin. Nat. Croat. 7(1):59–78.
      PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
      PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
      PANDŽA, M., PAVLETIĆ, ZI. (1995): Značajne biljke hrvatske flore na otoku Murteru. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 199–204.
      PETTER, K. (1862): Bericht über die auf einer Reise nach den quarnerischen Inseln gesammelten Samenpflanzen. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 12:607–612.
      PEVALEK, I. (1930): Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 16:119–158.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994b): Ophrys bertolonii Mor. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 330–331.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      SERVETAZZ, O., BINI MALEZI, L., GRNANGER, P. (1994): Labellum micromorphology in the Ophrys bertolonii agg. and some related taxa (Orchidaceae). Pl. Syst. Evol. 189:123-131.