CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

mandragora

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000290

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Mandragora officinarum L. (HRCP000290). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/290. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Iva Volarić-Mršić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena biljka.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Populacija drastično smanjena zbog sabiranja, jer se korijen vadi zbog dobivanja droge.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Populacija drastično smanjena zbog sabiranja, jer se korijen vadi zbog dobivanja droge. Posljednjih je desetljeća, smanjena i prirodnim zarašćivanjem staništa, a napuštanjem stočarskih stanova vrsta je gotovo nestala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu je .potrebno zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, a njezino jedino poznato nalazište treba proglasiti botaničkim rezervatom.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Trajnica s jakim korijenom. Cvate od ožujka do travnja. Razmnožava se sjemenom. Plod je boba žute boje.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Madragora biljka sredozemnog područja, raste na kamenitim sunčanim mjestima u docima brdskog područja, uz rub okopavina, najčešće u blizini staja.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Raste pojedinačno ili u bujnim skupinama. Na nalazištu je populacija malobrojna. Populacija drastično smanjena zbog sabiranja, jer se korijen vadi zbog dobivanja droge. Posljednjih je desetljeća, smanjena i prirodnim zarašćivanjem staništa, a napuštanjem stočarskih stanova vrsta je gotovo nestala.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Do sada potvrđena samo na jednom nalazištu u Konavoskim brdima, populaciju čini vrlo mali broj primjeraka.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Solanales
  • Porodica
    Solanaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    SLU (2020) Svensk kulturväxtdatabas, SKUD
  • Ostala hrvatska imena
    nadliška, vele zelje, bunovina
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Adamović, L., 1887: Građa za floru Dubrovačku. Glasn. Hrv. naravosl. društva 2. Zagreb.
    Adamović, L., 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. 6. Leipzig.
    Hawkes, J. G., 1972: Bot. Jour. Linn. Soc. 65: 356.
    Hawkes, J. G., 1972: Mandragora L. In: Tutin, T. G. et. al. (Eds.): Flora Europaea. 3 200. Cambridge Univ. Press.
    Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 155-190: 88. Zagreb.
    Horvatić, S., 1928: Mandragora u našoj flori. Vjesnik ljekarnika 10: 391-395. Zagreb.
    Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croat. 638. Jugosl. akad. Zagreb.
    Visiani, R., 1847: Flora Dalmatica. 2, 236. Lipsiae.
    Visiani, R., 1877: Florae Dalmaticae Supplementum. Vol 2. Lipsiae.
    Volarić-Mršić, I., mnscr.: Mandragora officinarum L., rijetka biljka Južne Dalmacije.