CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Podvrsta Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner (FOTO S. FORENBACHER)

velecvjetni kukurijek

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002703

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4cd)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Marković, Lj., Jelaska, S., Belamarić, M. (2005): Helleborus niger subsp. macranthus (Freyn) Schiffn. (HRCP002703). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2703. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ljerka Marković
    • Suradnik/ci
      Sven D. Jelaska
      M. Belamarić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Prekomjerno sabiranje zbog dekorativna izgleda.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima nacionalnih parkova Risnjak i Plitvička jezera te u parkovima prirode Žumberačko-Samoborsko gorje i Medvednica.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Snježnica je biljka uspravne stabljike, visoke do 15 cm. Stabljika je gotovo gola, nerazgranjena ili razgranjena na dva kratka ogranka, s prizemnim tamnozelenim listovima koji prezimljuju. Ovi su listovi kožasti, na dugim valjkastim peteljkama i s plojkom sastavljenom od najčešće 7–9 širokih obrnuto lancetastih liski čiji zupci na rubu strše u stranu. Srednje liske su uglavnom cjelovite dok su postrane stopalasto sastavljene ili izrezane na 2–3 klinasta isperka. Listovi stabljike su znatno jednostavniji i manji te svjetlije boje. Crnosmeđikvrgavi podanak više-manje vodoravno je postavljen u tlu, s vlaknastim korijenjem u snopovima. Biljka ima jedan do tri cvijeta, promjera 8–11 cm, čiji su jajasti listovi ocvjeća uglavnom bijeli, s vanjske strane blijedoružičasti, a nakon cvatnje crvenkasti ili ljubičasti. Između listova ocvjeća i većeg broja žutih prašnika nalazi se veći broj dvousnatih cjevasto-vrčastih nektarija žutozelene boje. U sredini cvijeta smješteno je 5–10 plodnih listova, međusobno sraslih samo svojim bazalnim dijelom, iz kojih se razvijaju samostalni plodovi, mjehuri s većim brojem crnih mrežasto naboranih sjemenki. Biljka je otrovna i ljekovita. Sadrži glikozid heleborin i saponin. Uz velecvjetni kukurijek, u Hrvatskoj dolazi i tipič- na podvrsta Helleborus niger L. ssp. niger, koju karakteriziraju manji cvjetovi (promjera 5–8 cm), s bijelim i crveno nahukanim listovima ocvjeća, koji nakon cvatnje postanu više-manje zeleni ili crvenkasti, te duguljasto klinasti isperci listova. Cvjeta u (siječnju) veljači i ožujku. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=32. Pripada ilirskom flornom elementu. Rod Helleborus zastupljen je u hrvatskoj flori s 10 vrsta i nekoliko podvrsta.
    • Staništa
      E.4.5.1. Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom, E.5. Gorske i visokogorske mješovite šume bukve i jele, E.7.3.5. Šuma smreke s crnim kukurijekom na dolomitu , E.7.4. Šume običnog i crnog bora na dolomitima
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Dolomitna podloga za koju je u mnogim slučajevima i lokalni fitoindikator. Uspjeva na neutralnim ili slabo bazičnim, propusnim i suhim tlima, kao što su rendzine i neka smeđa tla. Karakteristični je element ilirskih bukovih šuma, brdskih bukovih šuma (Fagetum montanum) i bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum). Na području Male i Velike Kapele i Plješivice karakterizira posebne tipove bukovih, borovih i smrekovih šuma na dolomitu (Helleboro-Fagetum, Helleboro-Pinetum, Piceetum dolomiticum) (HORVAT 1962a). Na drugim područjima lokalno ulazi i u sastav drugih šuma. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 41.1C21 Ilirske submontane listopadne bukove šume (Fagetum illyricum montanum), 41.1C22 Ilirske miješane bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum), 42.2552 Dinarske smrekove šume na dolomitu, 42.5C52 Dinarske šume običnoga bora na dolomitu (Helleboro-Pinetum). GLCC/SSC. 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Hrvatska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Goranska i potkapelska mezoregija, sjeveroistočni djelovi ličke mezoregije, pokupska mezoregija, rijetki nalazi drugdje. Navodi često ne sadrže podatak o podvrsti, te je teško ocijeniti rasprostranjenost istih. Lokaliteti. Bjelolasica, Bregana, Brod na Kupi, Čabar, Delnice, Drgomalj, Grbino sela, Kalje, Klek, Komorske Moravice, Kozjačka draga, Kozji vrh, Križulina, Kuželj, Lokve, Lukovdol, Mala Kapela, Mali Risnjak, Mrsinj, Mrzlo polje, Novi Lazi, Papuk, Plitvička jezera, Ravna gora, Rohač, Rudarska draga, Samoborsko gorje, Severin, Slavetić, Smrekovac, Snježnik, Turke, Velike Jesenice, Vrbovsko, Zagrebačka gora, Žumberačko gorje.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Ranunculales
    • Porodica
      Ranunculaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      snježnica, božićnjak, kukurijek, talon, papigača, mlajevina
    • Strana imena
      za osnovnu vrstu: Christmas Rose (engleski), schwarze Nieswurz (njemački), Christrose (njemački)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • HIRC, D. (1903): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 155:49–158.
      HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
      MARTINIS, Z. (1994b): Helleborus niger L. var. macranthus (Freyn) Schiffner. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 241–243.
      NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.