CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

velecvjetni kukurijek

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000244

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Martinis, Z. (1994): Helleborus niger var. macranthus Freyn (HRCP000244). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/244. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zlatan Martinis
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Osjetljiva vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Sabiranje cvjetova i listova u dekorativne svrhe, npr. na Samoborskom gorju, sječa šuma i drugi zahvati kojima se mijenjaju stanišni uvjeti ili se ono potpuno uništava. U novije doba sve veće značenje imaju kisele kiše, osobito na području Gorskoga kotara.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima, a izolirano nalazište na Papuku kao botanički rezervat.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Biljka se razmnožava sjemenjem, fakultativno i vegetativno dijeljenjem podanka. U kulturi dobro uspijeva, ali je često ugrožena virozama.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na dolomitnoj podlozi, za koju je u mnogim slučajevima i lokalni fitoindikator. Raste na neutralnim ili slabo bazičnim, propusnim i suhim tlima kao što su rendzine i neka smeđa tla. Karakteristični element ilirskih bukovih šuma kao što su brdske bukove šume (Fagetum montanum) i bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum). Na području Male Kapele i Plješivice karakterizira posebne tipove bukovih, borovih i smrekovih šuma na dolomitu (Helleboro-Fagetum, Helleboro-Pinetum i Piceetum dolomiticum) - Horvat 1962, Pelcer 1978. Na drugim područjima i lokalno ulazi i u sastav drugih šuma, a javlja se i izvan šuma.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    U neutjecanim šumskim sastojinama brojnost je velika, osobito na rubovima šuma gdje se javlja u većim ili manjim skupinama, a u gusto sklopljenim šumama pojedinačno. Sabiranje cvjetova i listova u dekorativne svrhe, npr. na Samoborskom gorju, sječa šuma i drugi zahvati kojima se mijenjaju stanišni uvjeti ili se ono potpuno uništava. U novije doba sve veće značenje imaju kisele kiše, osobito na području Gorskoga kotara.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Kao odlika crnoga kukurijeka pripada ilirskom flornom elementu. Veći dio areala nalazi se u brdsko-planinskom području goransko-ličke regije: u Gorskom kotaru na risnjačkom skupu planina, Maloj i Velikoj Kapeli i Ličkoj Plješivici te na sjevernom Velebitu. Manji izdvojeni dio areala nalazi se na Samoborskom gorju i Žumberku. Prema Horvatu (1928) biljka ne raste istočno od Sutle, no prema navodima nekih starijih autora bila je oko Krapine i Sutinskih toplica (Schiffner, 1890). Najistočnije i izolirano nalazište nalazi se na području Papuka.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    snježnica, kukurijek, božićnjak
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Horvat, I., 1929: Rasprostranjenost i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta bot. 4: 1-34. Zagreb.
    Horvat, I., 1958: Prilog poznavanju borovih smrekovih šuma Male Kapele. Šumarski list 82: 225-250. Zagreb.
    Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž., 30, Acta biol. II, Jugosl. akad., Zagreb.
    Martinis, Z., 1973: Rod Helleborus L., u: S. Horvatić i I. Trinajstić (Edit.) Analitička flora Jugoslavije 1 (2): 231-243. Zagreb.
    Schiffner, V., 1890: Monographia Hellebororum. Nova Acta Leopld. 56 (1): 79. Halle.