CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Podvrsta Gentiana lutea L. ssp. symphyandra (Murb.) Hayek (FOTO T. Nikolić)

srčenjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002533

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (VU) A1acd)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Šegulja, N., Đevojić, K. (2005): Gentiana lutea subsp. symphyandra (Murb.) Hayek (HRCP002533). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2533. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
    • Suradnik/ci
      Katija Đevojić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja)
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Uzroci ugroženosti: brojnost u prirodi se u posljednjih dvadesetak godina jako smanjila, kao posljedica prekomjernoga sakupljenja podzemnih dijelova biljke koji se primjenjuju u ljekovite svrhe u narodnoj medicini, u farmaceutskoj preradi i u industrijskoj proizvodnji likera. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 2.1.4. i 2.2.2.3. Tradicionalna medicina.
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Temeljem Zakona o zaštiti prirode srčenjak je zaštićen od 1955. g. (14. 5. 1955., NN 6/62). Posredno je zaštićena u dijelovima svojeg areala u granicama zaštićenih područja, parkova prirode Velebit, Učka i Biokovo te nacionalnih parkova Sjeverni Velebit, Risnjak i Plitvička jezera. Svojta je na popisu Bernske konvencije (Recommendation. No 49, ANONYMUS 1996) i direktive o staništima (ANONYMUS 1993, Appendix V).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4.1. Međunarodna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.2 Trendovi razine sakupljanja, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Žuta sirištara je trajnica s kratkim i debelim podankom, koji se grana u dugi i debeli korijen. Stabljika je uspravna, nerazgranjena, visine 40–100 (140) cm, obla, u promjeru 1–2 cm i šuplja. Listovi su plavkastozelene boje i nasuprotno poredani, široko jajastoeliptični ili duguljasti, dugi oko 30 cm i široki oko 15 cm, s 5–7 gotovo paralelnih i povijenih žila i narovašeni. Prizemni listovi rozete su na duljim dršcima, u donjem dijelu stabljike na kratkim dršcima, a u gornjem sjedeći jajasti ili jajasto-eliptični, zašiljeni, a pri bazi srasli u kratki rukavac. Biljka najčešće cvate tek nakon petnaest do dvadeset godina starosti. Cvjetovi su veliki zlatnožute boje, skupljeni u vršnom dijelu stabljike u prividno štitolike, zbijene cvatove, koji su pršljenasto postavljeni na glavnoj osi i čine dugačku, klasu sličnu tvorevinu, najčešće dužu od 20 cm. Čaška cvijeta je cjevasta, većinom s 5 režnjeva i znatno je kraća od samog vjenčića, koji je petodijeljan do šestodijelan (devetodijelan), ljevkast ili zvonast, s usko lancetastim, zašiljenim režnjevima, dugim 2–3 mm. Prašnici su gotovo iste dužine kao i vjenčić. Za razliku od tipičnog oblika vrste (Gentiana lutea L. ssp. lutea) čije su prašnice slobodne, u podvrste G. lutea L. ssp. Symphyandra (Murb.) Hayek prašnice su srasle. Plod je tobolac, dug oko 6 cm, s velikim brojem sjemenaka. Otvara se s dva poklopca. Sjemenke su plosnato okruglaste ili duguljaste, po rubu široko okriljene. Ubraja se me|u najstarije ljekovite biljke u povijesti,narodne medicine. U nas je poznata pod više naziva,,a najčešći su lincura, gencijan i srčanik. Ubraja se u droge s gorkim,tvarima, koje se nalaze u debelom, razgranjenom korijenu biljke.,Zbog ljekovitih je svojstava podvrgnuta nekontroliranom sabiranju. S,nekih prostora (npr. Gornje Jelenje, sjeverni Velebit) na kojima je,prije dvadesetak godina bila jako česta, danas je gotovo nestala. Prema,životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=40(42). Cvjeta od lipnja do kolovoza. Pripada ilirsko-balkanskom flornom elementu.
    • Staništa
      C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.3.5.2.1. Kamenjarski pašnjak šaša crljenike i žute kraške zečine, C.4.1. Planinske rudine, C.4.1.1.3. Planinske rudine kitajbelovog šaša i alpske sunčanice
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Žuta sirištara uspijeva na višim gorskim i pretplaninskim područjima 800–1000 (1500) mnm u sastavu travnjaka i planinskih goleti, često na humoznom tlu. Na dubokom tlu dolazi i u sastavu klekovine bora, rje|e je me|u stijenama ili pukotinama stijena. Na našim prostorima dolazi u sastavu travnjačke vegetacije asocijacija Carici–Centauretum rupestris (Chrysopogoni-Satureion, Scorzonero-Chrysopogonetalia, Brachypodio-Chrysopogonetea), Carex levis-Helianthementum alpestre (Seslerion tenuifoliae), Festucetum pungentis (Festucion pungentis, Seslerietalia tenuifoliae, Elyno-Seslerietea). Na europskom prostoru tipični oblik vrste Gentiana lutea L. dolazi u sastavu većeg broja asocijacija unutar vegetacijskih razreda Festuco-Brometea i Nardo-Callunetea. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 34.7521 Travnjaci šaša crljenike i kamenjarske zečine (Carici-Centauretum rupestris), 36.4171 Dinarske ologofilne kalcifilne planinske rudine (Festucion pungentis), 36.4381 Vršne rudine sitnog šaša i alpske sunčanice (Carici-Helianthemetum alpestre). GLCC/SSC. 14.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Kosovo, Slovenija, Balkanski poluotok, jugoistočne Alpe.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podvrsta je endem dinarskih,planina. Većinom je rasprostranjena u planinskoj makroregiji.,Prostor istočnije od Dinarida, nije dovoljno istražen, ali prema sadašnjim,spoznajama populacije najvjerojatnije pripadaju tipičnom obliku vrste. Lokaliteti: Bijele stijene, Biokovo, Bitoraj, Borovačka draga, Bukovi vrh, Dinara, Fužine, Hrvatski Snježnik, Jasenak, Jelarje, Kamenjak, Kamešnica, Klek, Lička Plješevica, Mala Kapela, Male Poljanice (Dinara), Mali Obruč, Medvejci, Plitvička jezera, Poštak nad Zrmanjom, Pusto polje, Risnjak, Snježnik, Suhi vrh, Šija i Praputnjaka, Troglav, Učka, Velebit (Sladovača, Alan, Alaginac, Alančić, Babin vrh, Badanj, Balinovac, Buljma, Počitelj, Crnopac, Medak–Badanj, nad Štirovcem, Visočica, Goli vrh, Goljak, Zavižan, Novotni kuk, Javornik, Jelarje, Kita, Kiza, Lubenovačka vrata, Kozja vrata, Kozjak, Krug, Kružni vrh, Ljubičko brdo, Mali Rajinac, Lisac, Ledena jama, Mali Brizovac, Malovan, Milkovića krug, Modrić dolac, Krivi kuk, Debeli kuk, Panos, Pavelić kuk, Pećarski kuk, Plana, Pliševica, Sadikovac, Siljevo Brdo, Sinokos, Veliki i Mali Stolac, Paklenica, Palinovac, Panas vrh, Pasarićev kuk, Piletin dolac, Pitomo brdo, Počiteljski vrh, Rajinac, Rožanski kukovi, Rusovo, Sadikovac, Samar, Sedlo Kruga i Pasjeg Klanca, Segestin, Silag, Siljevo brdo, Struge, Sveto brdo, Šatorina, Vaganska kosa, Vaganski i Kitaibelov vrh, Crnopac, Viši Baba, Vukotinovičev vrh, Zala ploča), Viševica, Živenje.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Gentianales
    • Porodica
      Gentianaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      gorčica, zelje od srca, sviščak, srčenika, gencijan, srčanik, rafet, goreč, lincura, cvić, linčjura, sarčenik, košutje uho, srčenik, žuta sirištara, žuti srčanik
    • Strana imena
      za osnovnu vrstu, gelber Enzian (njemački), Bitterwurz (njemački), edler Enzian (njemački), gebräuchlicher Enzian i dr (njemački)., Yellow Gentian (engleski), Great Yellow Gentian (engleski), gentiane (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von der Dr. Werner Klinkhardt, Leipzig
      ADAMOVIĆ, L. (1915): Führer durch die Natur der Nordlicher Adria mit besonderer Berücksichtigung von Abbazia. A. Hertlebenes Verlag, Wien.
      ADAMOVIĆ, L. (1929): Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Gustav Fischer Verlag, Jena.
      BERTOVIĆ, S. (1975): Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. Glasn. Šumske Pokuse 18:5–73.
      BORBÁS, V. (1891b): Slavonien, Croatien und Fiume. Oesterr. Bot. Z. 41(10):353–356.
      BOŠNJAK, K. (1931): Još jedan prilog građi za floru južne Hrvatske (Bijele stijene). Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:38–46.
      BOŠNJAK, K. (1937): Genciane-sirištare. Priroda 27(10):305–309.
      DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
      HIRC, D. (1896a): Vegetacija Gorskoga Kotara. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 126:1–82.
      HIRC, D. (1909b): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 179:1–62.
      HIRC, D. (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.
      HIRC, D. (1915b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. Učka gora i njezina okolina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 210:6–92.
      HIRC, D. (1918): Novi prilozi hrvatskoj flori. Bijele stijene. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 30(1–4):136–142.
      HORVAT, I. (1930a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 238:1–96.
      HORVAT, I. (1931a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. 2. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 241:147–206.
      HORVAT, I. (1934): Das Festucion pungentis – eine sudostalpinillyrische Vegetationseinheit. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 9:54–67.
      KUŠAN, F. (1969): Biljni pokrov Biokova. Prir. istraž. ser. Acta biol. 15, knjiga 37:1–224.
      RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska.
      ROSSI, LJ. (1913): Die Plješivica und ihr Verbindungszug mit dem Velebit in Botanischer Hinsicht. Magyar Bot. Lapok 12:37–106.
      ROSSI, LJ. (1915a): Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 27:24– 33.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      VOLARIĆ–MRŠIĆ, I. (1976): Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35:159–188.
      VOLARIĆ-MRŠIĆ, I. (1994e): Gentiana symphyandra (Murb.) Fritsch. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 226–228.
      VRBEK, M., FIEDLER, S. (2000): The ecological and floristic characteristics of Ledena jama pit on Velebit mountain – Croatia. Nat. Croat. 9(2):115–131.