CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

žuta sirištara

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000223

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Gentiana symphyandra Murb. (HRCP000223). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/223. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Iva Volarić-Mršić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Osjetljiva, endemična biljka.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Brojnost na prirodnim nalazištima se smanjuje zbog sabiranja podzemnih dijelova biljke za farmaceutsku preradu.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost na prirodnim nalazištima se smanjuje zbog sabiranja podzemnih dijelova biljke za farmaceutsku preradu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićena je od 1955. godine na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Dosljedno provođenje zakonom propisanih mjera zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Trajnica, najčešće cvate tek nakon 20 godina, a pojedina biljka cvate u tijeku sezone samo nekoliko godina. Korijen može doživjeti starost do 60 godina. Razmnožava se sjemenom a izdanke tjera i iz podzemne stabljike.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Planinske goleti, napose kamenite površine obrasle travom po prisojnim obroncima, umirena točila, česta uz rub klekovine. Raste u području raširenja planinske vegetacije, pretežno na vapnenačkom tlu. Karakteristična je vrsta reda i razreda Seslerietalia juncifoliae te je zastupljena često i obilno u zajednicama Festucetum pungentis i Laevi-Helianthemetum alpestris.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Raste pojedinačno ili se javlja u manjim skupinama po više primjeraka, populacija je brojna. Brojnost na prirodnim nalazištima se smanjuje zbog sabiranja podzemnih dijelova biljke za farmaceutsku preradu.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stari oblik planinske vegetacije, jugoistočnoeuropski planinski geoelement. Nalazišta: Velika i Mala Kapela, Lička i Gola Plješivica, Velebit, Dinara, Troglav, Kamešnica, Biokovo.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Gentianales
  • Porodica
    Gentianaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    srčanik
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Degen, A., 1937: Flora Velebitica. 2, 546. Budapest.
    Hegi, G., 1968: Illustrierte Flora von Mitteleuropa. 5/3 5. München. Ed. 2. Carl Hanser Verl.
    Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 179: 626 Zagreb.
    Hermann, F., 1956: Flora von Nord und Mitteleuropa. Stuttgart.
    Horvat, I., 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. Croat. 4. Zagreb.
    Horvat, I., 1930: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama, I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugosl. akad. 238. Zagreb.
    Horvat, I., 1931: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugosl. akad. 241. Zagreb.
    Neilreich, A, 1868: Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Hrsg. v. d. k. k. zool.-bot. Ges. 8. Wien.
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1930: Flora Hrvatskg primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 235 Zagreb.
    Scharfetter, R., 1953: Biographien von Pflanzensippen. 312 i 322. Wien.
    Volarić-Mršić, I., 1972: Rasprostranjenost porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina. (Dokt. dis.), 236. PMF, Zagreb.
    Volarić-Mršić, I., 1976: Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot.Croat. 35: 159-188, Zagreb.
    Volarić-Mršić, I., 1976: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35: 189-206 Zagreb