CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
žuta sirištara
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000223
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Gentiana symphyandra Murb. (HRCP000223). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/223. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Iva Volarić-Mršić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Osjetljiva, endemična biljka.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Brojnost na prirodnim nalazištima se smanjuje zbog sabiranja podzemnih dijelova biljke za farmaceutsku preradu. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Brojnost na prirodnim nalazištima se smanjuje zbog sabiranja podzemnih dijelova biljke za farmaceutsku preradu. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićena je od 1955. godine na svim prirodnim nalazištima. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Dosljedno provođenje zakonom propisanih mjera zaštite. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajnica, najčešće cvate tek nakon 20 godina, a pojedina biljka cvate u tijeku sezone samo nekoliko godina. Korijen može doživjeti starost do 60 godina. Razmnožava se sjemenom a izdanke tjera i iz podzemne stabljike. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Planinske goleti, napose kamenite površine obrasle travom po prisojnim obroncima, umirena točila, česta uz rub klekovine. Raste u području raširenja planinske vegetacije, pretežno na vapnenačkom tlu. Karakteristična je vrsta reda i razreda Seslerietalia juncifoliae te je zastupljena često i obilno u zajednicama Festucetum pungentis i Laevi-Helianthemetum alpestris. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Raste pojedinačno ili se javlja u manjim skupinama po više primjeraka, populacija je brojna. Brojnost na prirodnim nalazištima se smanjuje zbog sabiranja podzemnih dijelova biljke za farmaceutsku preradu.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Stari oblik planinske vegetacije, jugoistočnoeuropski planinski geoelement. Nalazišta: Velika i Mala Kapela, Lička i Gola Plješivica, Velebit, Dinara, Troglav, Kamešnica, Biokovo.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Gentianales - Porodica
Gentianaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
srčanik - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Degen, A., 1937: Flora Velebitica. 2, 546. Budapest.
Hegi, G., 1968: Illustrierte Flora von Mitteleuropa. 5/3 5. München. Ed. 2. Carl Hanser Verl.
Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 179: 626 Zagreb.
Hermann, F., 1956: Flora von Nord und Mitteleuropa. Stuttgart.
Horvat, I., 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. Croat. 4. Zagreb.
Horvat, I., 1930: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama, I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugosl. akad. 238. Zagreb.
Horvat, I., 1931: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugosl. akad. 241. Zagreb.
Neilreich, A, 1868: Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Hrsg. v. d. k. k. zool.-bot. Ges. 8. Wien.
Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15. Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Flora Hrvatskg primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 235 Zagreb.
Scharfetter, R., 1953: Biographien von Pflanzensippen. 312 i 322. Wien.
Volarić-Mršić, I., 1972: Rasprostranjenost porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina. (Dokt. dis.), 236. PMF, Zagreb.
Volarić-Mršić, I., 1976: Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot.Croat. 35: 159-188, Zagreb.
Volarić-Mršić, I., 1976: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35: 189-206 Zagreb