CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

rosika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000175

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Trinajstić, I. (1994): Drosera rotundifolia L. (HRCP000175). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/175. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivo Trinajstić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta, glacijalni relikt, s malo primjeraka u populaciji. U povoljnim uvjetima može se širiti na nova staništa. Prijeti izumiranje ako se melioracijama unište cretovi.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Melioracijom cretnih površina (npr. Topusko, Banovina kod Fužina) nestala su pojedina nalazišta. Taj proces traje dulje od 100 godina, naročito urbanizacijom. Takvo je jedno nalazište bilo nestalo prije stotinjak godina u širem području Varaždina (lokalitet Brezje). Plitvička nalazišta također postupno nestaju kao posljedica prirodnog procesa razvitka vegetacije (dizanje podloge i smanjenje vlažnosti).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Pojedina nalazišta treba zaštititi kao botaničke rezervate.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razmnožava se sjemenom koje je vrlo sitno i lagano pa se može širiti i na veće udaljenosti. Razvija se samo na tlima povrh silikatnih stijena, i to ako je na njima razvijena močvarna ili cretna vegetacija. Zauzima i antropogeno stvorene depresije na silikatnoj podlozi koje u procesu progresivne sukcesije obrašćuje cretna vegetacija.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Nadignuti i prijelazni cretovi, izrazito kalcifobna biljka, raste u sastavu asocijacije Drosero-Caricetum stellulatae.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Na staništu je zastupljena većim brojem primjeraka, ali zbog malih površina samih cretova kod nas, ukupni je broj primjeraka malen. Melioracijom cretnih površina (npr. Topusko, Banovina kod Fužina) nestala su pojedina nalazišta. Taj proces traje dulje od 100 godina, naročito urbanizacijom. Takvo je jedno nalazište bilo nestalo prije stotinjak godina u širem području Varaždina (lokalitet Brezje). Plitvička nalazišta također postupno nestaju kao posljedica prirodnog procesa razvitka vegetacije (dizanje podloge i smanjenje vlažnosti).
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Žabnik kraj Varaždina, Čret, Sveti Križ, Dubravica, Lobor i Belec u Hrvatskom zagorju; Topusko i Blatuša na Kordunu, te Lika i Gorski kotar.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Caryophyllales
  • Porodica
    Droseraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Böcher, T.W., Holmen, K. & Jakobsen, K. (1978). P. Haase & Søns Forlag, Copenhagen, Denmark ISBN 87-559-0385-1
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 146.
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 146.
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Horvatić, S., 1931: Drosera (Herba Drosera) i njeno raširenje u Jugoslaviji. Vjesnik ljekarnika 2-3, 1-14.
    Peršin, V., 1964: Kratki pregled florističkih istraživanja okolice Karlovca. Zbornik Grad. muz. Karlovca 1, 187-202.
    Trinajstić, I., 1973: Prilog poznavanju cretne vegetacije Gorskoga kotara u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 32, 187-195.