CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

obrvan

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001608

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2b(ii,iii,iv))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Aphanius fasciatus (Valenciennes, 1821) (HRCP001608). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1608 (DOI: https://doi.org/10.71545/dd3h-1h16). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, kontinuirano smanjenje područja rasprostranjenosti
    • Globalna procjena
      Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.2.; 6.3.3.; 6.3.8. Obrvan je ugrožen zbog nestajanja slanih močvara i boćatih staništa, divlje gradnje uz obalu te sve većeg onečišćenja priobalnih dijelova mora.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2. Nužno je stvaranje ihtioloških rezervata, očuvanje eurihalinih staništa i sprječavanje degradacije močvara uz more.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mužjak naraste do 5 cm, a ženka do 6 cm. Tijelo je vretenasto i bočno spljošteno. Gornja strana glave je bočno spljoštena, a čelo je široko. Rostrum je kratak, a donja čeljust izbočena. Na čeljustima ima 12–16 zubića. Leđna i podrepna peraja postavljene su jedna nasuprot drugoj, premda leđna počinje nešto ispred podrepne. Bojom tijela i veličinom mužjaci i ženke se razlikuju; mužjaci su smeđemaslinasti i na svakom boku imaju desetak okomitih pruga. Ženke su veće i svjetlije. Peraje su žućkaste. Leđna peraja je na prednjem i gornjem rubu crna. Blizu kraja repne peraje nalazi se vertikalna crna mrlja. Hrani se malim bentoskim beskralješnjacima, organskim detritusom, algama i drugom vodenom vegetacijom. Na slanim je staništima katkada vrlo brojna vrsta, važna za kruženje organskih tvari kao jedna od ključnih karika u hranidbenim mrežama. Jedinke spolno sazriju već u prvoj godini života. Mrijeste se od travnja do kolovoza, u izuzetno slanim ili jako boćatim vodama, u kojima je kompetitivni pritisak jako smanjen. Ženka odlaže ikru među vodenim biljem i algama, a mladi se obično izvaljuju nakon 14 dana.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obrvan je jedina vrsta iz porodice Cyprinodontidae (zubati šarani) koja živi u moru, a ulazi u boćate i slatke vode. To je prava eurihalina vrsta koja živi u slanim lagunama, plitkim, jače zaslanjenim obalnim ekosustavima i kopnenim slatkim vodama, koje su općenito nepovoljne za druge riblje vrste (Physis 23.2). Odgovaraju joj vode čiji je pH između 6,5 i 7,5, a temperatura između 10 i 24°C.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Obrvan nastanjuje slatke, slane i boćate vode sjevernoga Sredozemlja uz francusku obalu, Korziku, Sardiniju, Italiju, Malu Aziju, Cipar, Maroko i Libiju te Jadransko more.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem Sredozemlja U Hrvatskoj je rasprostranjen uz cijelu jadransku obalu, ali nekontinuirano (točkasto). Tako je zabilježen u solani Ston, solani Pag (uvala Dinjiška), uvali Zrće (otok Pag), Pantan kod Trogira i kod Nina. Učestalost: sporadična vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cyprinodontiformes
    • Porodica
      Cyprinodontidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Mediterranian toothcarp, Fasciated toothcarp (engleski); Zebrakärpfling (njemački)
    • Locus typicus
      Caligari, Sardegna
    • Bibliografija
    • -