CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Obrvan (Foto: J. Gregori)

obrvan

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001187

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2ab(ii,iii,iv))

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)
  • 2006 - (EN B2b(ii,iii,iv))
  • Citat
    Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Aphanius fasciatus (Valenciennes, 1821) (HRCP001187). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1187 (DOI: https://doi.org/10.71545/2j59-8j07). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ivan Jardas
      Armin Pallaoro
      Nedo Vrgoč
      Stjepan Jukić-Peladić
      Vlado Dadić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC; ver 3.1 (Crivelli, A.J. i sur. 2006.)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Ugrožen je degradacijom, sužavanjem i/ili gubitkom životnog prostora zbog nestajanja bočatih staništa i onečišćenja priobalnog mora, estuarija i donjih tokova rijeka.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 11.1 Pomaci i izmjene staništa
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Ugrožen je degradacijom, sužavanjem i/ili gubitkom životnog prostora zbog nestajanja bočatih staništa i onečišćenja priobalnog mora, estuarija i donjih tokova rijeka.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Zaštitu obrvana moglo bi se postići proglašavanjem nekih brakičnih područja uz morsku obalu rezervatima, kao što je to učinjeno sa slanom močvarom Pantanom kod Tro- gira, koja je proglašena ornitološko-ihtiološkim rezervatom. Osjeća se i nedostatak podataka o rasprostranjenosti, biologiji i ekologiji vrste te stanju staništa za njegovu zaštitu s biološkog aspekta
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      U obrvana je jako izraženo spolno dv ličje: ženke narastu i više od 7 cm, a mužjaci do 6 cm. Mužjaci su odozgo sivosmeđi ili smeđemaslinasti, odozdo bijeli, po bo- ku s 10–12 okomitih smeđih pruga koje se izmjenjuju s uskim srebrnas- tobijelim prugama, peraje su im žute, a repna obično s crnom poprečnom trakom. @enke su svjetlije, bočni pojasovi se ne protežu od leđa do trbuha, a peraje su bjelkaste. Tijelo je izduženo, bočno stisnuto i pokriveno velikim cikloidnim ljuskama koje sežu i na glavu. Gornja strana glave je sploštena, a čelo široko. Visina tijela stane oko 4 puta, a dužina glave 3,7 puta u standardnu dužinu tijela. Usta su malena, kosa, a donja čeljust blago ispupčena. U obje čeljusti ima po 12–16 zuba s tri šiljka. Repni držak je visok. Bočne pruge nema. Leđna i podrepna peraja na stražnjoj su polovini tijela i stoje jedna nasuprot drugoj. Trbušne peraje su malene i smještene približno na sredini tijela. Stražnji obod repne peraje blago je konveksan. Formula peraja glasi: D. (8) 10–12 (13), A. 9–12 (13), P . 15–16 šipčica. Uzduž tijela proteže se 23–60 ljusaka. Spolnu zrelost postiže već u prvoj godini života. Mrijesti se od travnja do kolovoza u vodi različite slanosti – od jako slane do brakične. @enke odlažu ikru među alge i drugo vodeno bilje. Embrionalni razvoj do iz valjenja (eklozije) traje oko 14 dana. Po sastavu hrane je omnivor. Hrani se planktonskim račićima, ličinkama i odraslim kukcima, djelomič- no algama i organskim detritusom koji skuplja po dnu.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obrvan je suptropska, sedentarna, morska, brakična i slatkovodna riba. Izrazito je eurihalina i euritermna. Zadržava se u zaslanjenim barama, jezercima i jarcima uz morsku obalu, zatim u lagunama, riječnim ušćima i solanama, ali rijetko u potpuno slatkim vodama. Dolazi općenito u staništima koja su nepovoljna za druge vrste riba. Voli vode kojih je pH između 6,5 i 7,5, a temperatura između 10 i 25° C. Physis staništa: 89.12; 11.221; 11.4; 13.24; 22.2; 89.13;
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      U obrvana je jako izraženo spolno dv ličje: ženke narastu i više od 7 cm, a mužjaci do 6 cm. Mužjaci su odozgo sivosmeđi ili smeđemaslinasti, odozdo bijeli, po bo- ku s 10–12 okomitih smeđih pruga koje se izmjenjuju s uskim srebrnas- tobijelim prugama, peraje su im žute, a repna obično s crnom poprečnom trakom. @enke su svjetlije, bočni pojasovi se ne protežu od leđa do trbuha, a peraje su bjelkaste. Tijelo je izduženo, bočno stisnuto i pokriveno velikim cikloidnim ljuskama koje sežu i na glavu. Gornja strana glave je sploštena, a čelo široko. Visina tijela stane oko 4 puta, a dužina glave 3,7 puta u standardnu dužinu tijela. Usta su malena, kosa, a donja čeljust blago ispupčena. U obje čeljusti ima po 12–16 zuba s tri šiljka. Repni držak je visok. Bočne pruge nema. Leđna i podrepna peraja na stražnjoj su polovini tijela i stoje jedna nasuprot drugoj. Trbušne peraje su malene i smještene približno na sredini tijela. Stražnji obod repne peraje blago je konveksan. Formula peraja glasi: D. (8) 10–12 (13), A. 9–12 (13), P . 15–16 šipčica. Uzduž tijela proteže se 23–60 ljusaka. Spolnu zrelost postiže već u prvoj godini života. Mrijesti se od travnja do kolovoza u vodi različite slanosti – od jako slane do brakične. @enke odlažu ikru među alge i drugo vodeno bilje. Embrionalni razvoj do iz valjenja (eklozije) traje oko 14 dana. Po sastavu hrane je omnivor. Hrani se planktonskim račićima, ličinkama i odraslim kukcima, djelomič- no algama i organskim detritusom koji skuplja po dnu.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Obrvan je endemska vrsta Sredozemnog mora (FAO: 37), nema ga jedino u njegovu najzapadnijem dijelu i u Crnom moru. Nađen je i u Sueskom kanalu.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Jadranskom moru nesuvislo je rasprostranjen uz čitavu obalu. Zabilježen je u solani Ston, solani Pag, uvali Zrče (o. Pag), Pantan kod Tro- gira i kod Nina te na nekoliko drugih područja (sl. 58). Učestalost: gotovo obična.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Acanthopterygii
    • Red
      Cyprinodontiformes
    • Porodica
      Cyprinodontidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    • Ostala hrvatska imena
      pastirica
    • Strana imena
      Mediterranean Toothcarp, Fasciated Toothcarp (engleski), aphanius de corse (francuski), nono (talijanski), Zebrakärpfling (njemački)
    • Locus typicus
      Cagliari, Sardinija
    • Bibliografija
    • -