CRVENI POPIS
Natrag
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
hrvatski klinčić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000101
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Dianthus croaticus Borbás (HRCP000101). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/101. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Iva Volarić-Mršić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
U vrijeme cvatnje biljka se ističe žarkocrvenim cvjetićima koji su u manjem broju skupljeni u glavičastom cvatu i zbog te upadljivosti je beru. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U vrijeme cvatnje biljka se ističe žarkocrvenim cvjetićima koji su u manjem broju skupljeni u glavičastom cvatu i zbog te upadljivosti je beru. Brojnost se populacije u nekim područjima značajno smanjila, naročito u okolici većih naselja a i u pristupačnijim gorskim odnosno planinskim predjelima. Brojnost se populacije smanjuje dijelom i zbog promjene ekoloških prilika. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Biljka je šire rasprostranjena pa treba utvrditi i ostala nalazišta, te ustanoviti na kojim je nalazištima u novije vrijeme potisnuta zbog urbanizacije. Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajnica, cvate u lipnju i srpnju, a u planinskim predjelima također u polovici kolovoza. Razmnožava se sjemenom. U vrijeme cvatnje biljka se ističe žarkocrvenim cvjetićima koji su u manjem broju skupljeni u glavičastom cvatu i zbog te upadljivosti je beru. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Suhe brdske livade i pretplaninski travnjaci, na vapnenačkom tlu, često na laporu (Hrvatsko zagorje), na nadmorskoj visini od 200 - 1500 metara. Na brdskim livadama zastupljena u zajednicama Brometalia, karakteristična je i diferencijalna vrsta as. Bromo-Plantaginetum. U pretplaninskim livadama i kamenjarskim travnjacima (Risnjak, sjeverni Velebit, Lička Plješivica i Dinara) zastupljena u zajednicama Seslerietalia juncifoliae (as. Festucetum pungentis, Hypochoeri-Festucetum amathystinae i dr. ). Raste također u sastavu as. Querco-Ostryetum carpinifoliae. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Prema Gjurašinu (1933) "Dianthus croaticus je u Hrvatskoj najraširenija vrsta". U vrijeme cvatnje u lipnju i srpnju hrvatski je karanfil "najobičniji karanfil u zagrebačkoj okolici" (Hirc 1908). U novije se vrijeme brojnost populacije vidljivo smanjuje, naročito na pristupačnijim nalazištima. U vrijeme cvatnje biljka se ističe žarkocrvenim cvjetićima koji su u manjem broju skupljeni u glavičastom cvatu i zbog te upadljivosti je beru. Brojnost se populacije u nekim područjima značajno smanjila, naročito u okolici većih naselja a i u pristupačnijim gorskim odnosno planinskim predjelima. Brojnost se populacije smanjuje dijelom i zbog promjene ekoloških prilika.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Široko rasprostranjena vrsta, pripada jugoistočnoeuroupskom geoelementu. Brojna su nalazišta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru, te na Velebitu i Lici.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Caryophyllales - Porodica
Caryophyllaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
karanfil - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Beck-Mannagetta, G., 1909: Flora Bosne, Hercegovine Novopazarskog Sandžaka. Glasnik Muz. Bosn. Herc. 2/5: 171. Sarajevo.
Degen, A., 1937: Flora Velebitica, 2: 97. Budapest.
Ascherson, P., et. P. Graebner, 1921: Synopsis der mitteleuropäischen Flora. 5/2: 301. Leipzig.
Borbas, V., 1876: Symbolae ad "Caryophylleas" et "Melanthaceas" Florae Croaticae. Rad Jugosl.akad. 36: 172-174. Zagreb.
Gjurašin, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 18: 10-14. Zagreb.
Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl.akad. 155-190: 190,119-120. Zagreb.
Horvat, I., 1931: Brdske livade i vrištine u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 6. Zagreb.
Horvat, I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb.
Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta. 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
Javorka, S., 1925: Magyar Flora (Flora Hungarica) p. 336. Budapest
Kulczynski, S., 1919: Studia systematyczno-geograficzne nad gwozdikam. Rozpr. Wydzialu matem.-przyr. Polskiej Akad. 59/B. 325.
Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15:, 58. Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad.17: 92. Zagreb.
Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1876: Bilinar.
Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croatica, 318. Zagrabiae.
Šugar, I., 1972: Biljni svijet Samoborskog gorja. Dokt. disert., Botanički zavod, Zagreb
Regula-Bevilaqua, Lj., 1978: Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskom zagorju.Dokt. dis. Zagreb.
Trinajstić, I., 1979: Diauthus L. In. I. Trinajstić (ed.): Analitička flora Jugoslavije 1(5): 716-767.
Tutin, T.G., 1964: Dianthus L. In: Flora Europaea, 1: 197. Cambridge Univ.Press.