CRVENI POPIS
Natrag
klinčić kamenjar
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000099
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Dianthus bebius Vis. (HRCP000099). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/99. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Iva Volarić-Mršić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Osjetljiva, endemična i varijabilna vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
U vrijeme cvatnje buseni ove biljke se ističu uglednim bijelim cvjetićima osobito ugodna mirisa; na pristupačnijim se mjestima bere, a dijelom i iskopava (hortikultura, botanički vrtovi). - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U vrijeme cvatnje buseni ove biljke se ističu uglednim bijelim cvjetićima osobito ugodna mirisa; na pristupačnijim se mjestima bere, a dijelom i iskopava (hortikultura, botanički vrtovi). Brojnost vrste se smanjuje i uslijed promjena ekoloških uvjeta, dijelom zbog prirodnog zarašćivanja staništa; osjetljiva je i na onečišćenje iz atmosfere osobito u blizini cesta i na mjestima taloženja. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajnica, raste u busenima koji su katkada vrlo bujni i veliki. Cvate u srpnju i kolovozu. U pogodnoj prirodnoj sredini razmnožava se obilno sjemenom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Goleti viših područja planina od 1000 metara pa naviše, u pretplaninskom i planinskom području, na vapnenačkom tlu obično prisojnih strana, svagdje na otvorenim površinama i na manjim površinama među kamenim blokovima. Zastupljena kao svojstvena vrsta u zajednici Festucetum pungentis. Kao pratilica, zalazi i u zajednicu stijena te na točilima; osobitu ulogu ima u zarašćivanju rastočenoga tla. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Brojnost mjestimice vrlo obilna. U vrijeme cvatnje buseni ove biljke se ističu uglednim bijelim cvjetićima osobito ugodna mirisa; na pristupačnijim se mjestima bere, a dijelom i iskopava (hortikultura, botanički vrtovi). Brojnost vrste se smanjuje i uslijed promjena ekoloških uvjeta, dijelom zbog prirodnog zarašćivanja staništa; osjetljiva je i na onečišćenje iz atmosfere osobito u blizini cesta i na mjestima taloženja.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
U Dinaridima nije rijetka, ali je ograničena na mala zemljopisna područja. Raste od Velebita do Biokova.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Caryophyllales - Porodica
Caryophyllaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
bijeli velebitski klinčić, karanfil - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Beck-Mannagetta, G., 1918: Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka. Glasn. Zem. muz. Bosn. Herc. 30 (145) 177. Sarajevo.
Borbás, V., 1876: Symbolae ad "Caryophylleas" et "Melanthaceas" Florae Croaticae. Rad Jugosl.akad. 36: 165-176. Zagreb.
Degen, A, 1937: Flora Velebitica, 2: 101-103. Budapest.
Gjurašin, S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 18: 28-33. Zagreb.
Hayek, A, 1927: Prodromus florae Peninsulae Balcanicae. 1: 249. Berlin.
Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl.akad. 155-190: 119. Zagreb.
Horvat, I., 1925: O vegetaciji Plješivice u Lici. Geogr. vestnik 1. Ljubljana.
Horvat, I., 1930: Vegetacijske studije o hrvatskih planinama. I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugosl.akad. 238. Zagreb.
Horvat, I., 1931: Vegetacijske studije o hrvatskih planinama. II. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugosl.akad. 241. Zagreb.
Horvat, I., 1941: Istraživanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelašnice, Ljetopis Jugosl. akad. 53: 163-172. Zagreb.
Horvat, I., 1953: Prilog poznavanju raširenja nekih planinskih biljaka u jugoistočnoj Evropi. Godišnjak Biol. inst. 5. Sarajevo.
Janchen, E., B. Watzl, A. Degen, 1908: Ein Beitrag zur Kenntnis der Flora der Dinarischen Alpen. Österr, Bot. Zeitschr. 58: 166.
Neilreich, A., 1868: Vegetationsverhältnisse von Kroatien. 204-205. Wien.
Rohlena, J., 1942: Conspectus florae Montenegrinae. Preslia 20-21: 50. Prag.
Rossi, Lj., 1915: Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. Glasnik Hrv. Prir. društ. 27: 1-38. Zagreb.
Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15: 58. Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 94. Zagreb.
Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croatica, 321. Jugosl. akad. Zagreb.
Tutin, T. G., 1964: Diantlius L. In: Flora Europaea, 1: 197. Cambridge Univ. Press.
Trinajstić, I., 1979: Dianthus L. U. I. Trinajstić. (edit.) Jugoslavije 1 (5): 716-767.
Visiani, R., 1852: Flora Dalmatica. 3: 163. Lipsiae.
Volarić-Mršić, I., 1972: Rasprostranjenost i porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina. Dokt. dis. PMF, Zagreb.
Volarić-Mršić, I., 1976: Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35.
Waldstein, F., P. Kitaibel, 1812: Descriptiones et icones plantarum rariorum Hungariae. 3: 246-247, t. 222. Wien.