CRVENI POPIS
Natrag
-
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
velika preljevalica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000095
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2004.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Kučinić, M. (2004): Apatura iris (Linnaeus, 1758) (HRCP000095). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/95. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Prva procjena vrste.
- Globalna procjena
- - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Velika preljevalica ugrožena je zbog melioracijskih i vodoprivrednih zahvata koji izazivaju promjene staništa uz vodotoke, zatim zbog promjena u gospodarenju šumom, koje uključuju prekomjernu sječu i uništavanje rubnih dijelova koji se odlikuju sastojinama vrba, te zbog pošumljavanja monokulturama. Skupljačka aktivnost kolekcionara dodatni je razlog nestajanja ove vrste u pojedinim dijelovima Europe, ali za sada ne u Hrvatskoj. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.2.1 Plantaže malog razmjera, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.2 Suše - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Velika preljevalica ugrožena je zbog melioracijskih i vodoprivrednih zahvata koji izazivaju promjene staništa uz vodotoke, zatim zbog promjena u gospodarenju šumom, koje uključuju prekomjernu sječu i uništavanje rubnih dijelova koji se odlikuju sastojinama vrba, te zbog pošumljavanja monokulturama. Skupljačka aktivnost kolekcionara dodatni je razlog nestajanja ove vrste u pojedinim dijelovima Europe, ali za sada ne u Hrvatskoj. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Pravilno gospodarenje rubnim dijelovima šuma uz održavanje grmovite vegetacije koja uključuje biljne vrste kao što su vrbe preduvjet su opstanka velike modre preljevalice. Pravilno upravljanje uključuje suradnju sa stručnjacima šumarske struke pri izradi adekvatnog plana upravljanja. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Velika modra preljevalica odlikuje se smeđom do plavom bojom gornje strane krila koja je osim pigmentnim obojenjem uvjetovana i strukturalnim. Ime „preljevalica” dobila je jer se obojanost krila prelijeva od smeđe do plave boje. U sredini krila ističe se bijela krivudava, dosta široka linija, posebno istaknuta na drugom paru krila. Donja je strana krila šarena s bijelim, smeđim, žuto-sivim i crvenkastim područjima. Slične vrste: Apatura ilia, mala preljevalica. Osnovna se razlika očituje u veličini između male i velike preljevalice. Osim što je u pravilu veća, razlike su u obliku bijele šare gornje i donje strane stražnjih krila koja je kod velike preljevalice izraženija i duža te u obliku i veličini smeđeg područja uz apikalni rub donje strane stražnjih krila koje je izraženije kod velike preljevalice. Mala preljevelica, za razliku od velike, ima izraženiju tamnu točku na rubnom djelu prednjih krila. - Staništa
C.5.1. Šumski rubovi, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava, E.4. Brdske bukove šume - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Veliku modru preljevalicu možemo vidjeti u brzom letu na šumskim putovima i prosjecima, u pravilu uz rubove šuma. Veći broj leptira skuplja se radi osvježenja oko malih lokvi, na vlažnim dijelovima šumskih putova ili na životinjskim ekskrementima. Biljke hraniteljice su vrbe: vrba iva Salix caprea, pepeljasta vrba S. cinerea i bijela vrba S. alba, zbog čega su tipična staništa ove vrste vrbici, rubovi šuma te stare poplavne hrastove šume, na čijim listovima ili u grupama u letu iznad stabala možemo vidjeti veliku preljevalicu. Mužjaci se oko stabala nadmeću za najbolji položaj na njemu, gdje dolaze ženke na parenje te se one raspršuju u potrazi za biljkama hraniteljicama. Populacije su obično male, a potencijalni areal doseže i nekoliko hektara. Mužjake se može vidjeti i nekoliko kilometara od područja razmnožavanja, dok ženke u vrijeme razmnožavanja imaju nešto manji doseg. Ne hrane se nektarom, pa ih ne viđamo na cvijeću, nego sišu mednu rosu s drveća, a mužjake jako privlače ekskrementi karnivora, lešine, ljudski znoj, dim petrolejskih lampi i sl. Ženke polažu zelena jajašca pojedinačno na gornju stranu lista vrbe uvijek na sjenovitoj strani. Zelena gusjenica izgledom podsjeća na puža, jer ima nekoliko milimetara duge roščiće na glavi. Na tijelu postoje nepravilne, u obliku slova V, žute linije, a prezimljuje kao mlada gusjenica, koja se hrani par tjedana te se nakon toga omota lišćem i svilom. Nakon zime gusjenica se u travnju počinje hraniti, zakukuljuje se u lipnju, a leptiri jedine generacije pojavljuju se u srpnju do kolovoza (e.g. Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Velika preljevalica euroazijski je rasprostranjena vrsta. U Europi je raširena od sjevera Portugala i Španjolske na zapadu, sjeverozapadne Grčke na jugu. Na istok areal se proteže do sjeveroistočne Kine i Koreje. Zabilježena od 50 do 1500 m nadmorske visine (Tolman i Lewington, 2008). - Nacionalna rasprostranjenost
Najčešća je u kontinentalnom području Hrvatske, iako dolazi i u gorskom i mediteranskom. U kontinentalnom području zabilježena je u Podravini, Turopolju, Slavoniji, gorskom području, u gornjem toku rijeke Kupe, Žumberka, Korduna, a u mediteranskom na području Primorja i Istre.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Nymphalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Purple emperor - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -