CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

primorski bijeli glog

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000086

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Brkić, D. (1994): Crataegus transalpina A.Kern. (HRCP000086). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/86. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Dragomir Brkić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena i endemična vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    U obalnom pojasu ugrožena je sječom i ispašom, a u kontinentalnom dijelu, osim sječom, ugrožena je i sabiranjem cvijeta i ploda u farmaceutske svrhe, pri čemu se može zamijeniti s mnogo raširenijim C. monogyna.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    U obalnom pojasu ugrožena je sječom i ispašom, a u kontinentalnom dijelu, osim sječom, ugrožena je i sabiranjem cvijeta i ploda u farmaceutske svrhe, pri čemu se može zamijeniti s mnogo raširenijim C. monogyna.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Pojedina nalazišta treba zaštititi kao botaničke rezervate. Sakupljanje za proizvodnju droge ne treba dozvoliti ni u obalnom, ni kontinentalnom području (educirati sakupljače u pogledu jasnih morfoloških razlika prema C. monogyna ).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Biljka oskudnog plodonošenja, ne razmnožava se vegetativno. U sušnim uvjetima ima slabu izbojnu moć. Ne čini veće samostalne formacije, raste pojedinačno ili u manjim skupinama, pionirska vrsta golih kamenjara.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Kalcifilna i termofilna vrsta, "često jedini grm u kamenim pustinjama suhih torenta" (Degen). Na položajima izloženim vjetru (bura) poprima oblik špalira ne dižući se iznad kamenih blokova. Rasprostranjena je do nadmorske visine od 1000 metara.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Česta u obalnom pojasu, rijetka u kontinentalnom dijelu areala. U obalnom pojasu ugrožena je sječom i ispašom, a u kontinentalnom dijelu, osim sječom, ugrožena je i sabiranjem cvijeta i ploda u farmaceutske svrhe, pri čemu se može zamijeniti s mnogo raširenijim C. monogyna.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Submediteranski dio jadranske obale uključivši i otoke, planinski pojas uz more i kontinentalna zaleđe tog pojasa, istočnojadranskoilirski endem. Hrvatsko primorje i Kvarner: okolica Rijeke, Senja i Jablanca, Krk, Pag. Velebit: od mora do oko 1000 m nadmorske visine, Obrovac, Kozjak, Biokovo, Brač. U kontinentalnom dijelu Lika: okolica Vrhovina, u reliktnim borovim šumama Male Kapele, okolica Otočca i Gospića.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Rosales
  • Porodica
    Rosaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Anić, M., 1942: Dendroflora otoka Brača. Glasn. za šumske pokuse, 8: 241 ,243. Naučne edicije Poljodjelsko-šumarskog fakulteta Hrvatskog sveučilišta, Zagreb.
    Degen, A, 1936-1937: Flora Velebitica I-II, Budapest.
    Horvat, A, et al., 1955: Istraživanja o regresiji i progresiji šumske vegetacije i tala na kršu (Kozjak). Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugosl. akad. I: 44, Zagreb.
    Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirodoslovna istraživanja, 30: 115-116. Acta biologica II, Jugosl. akad. Zagreb.
    Horvatić, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom veget. jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 33: 79 i 125. Acta biologica IV. Zagreb.
    Kušan, F., 1969: Biljni pokrov Biokova. Prir. istraž. Jugosl. akad. 37: 76, 128. Acta biologica V, Zagreb.
    Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 138, 139. Zagreb.
    Trinajstić, I., 1965: Vegetacija otoka Krka. Disertacija (mscr) tab. 42, 43, 46, 48. Botanički zavod, Prirodoslovne-matematički fakultet, Zagreb.