CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

primorska kacigača

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000084

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Trinajstić, I. (1994): Corydalis acaulis (Wulf.) Pers. (HRCP000084). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/84. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivo Trinajstić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost nije smanjena. Vrsta može biti ugrožena ako dođe do ugrožavanja staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zabrana otvaranja kamenoloma na nalazištima, iako se uglavnom svagdje nalazi izvan izravne čovjekove aktivnosti. Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razmnožava se sjemenom koje sama ukopava u pukotinu u stijeni, vjerojatno i na neki drugi način. Mogućnost razmnožavanja u zatočeništvu - razmjerno dobro, iskušano dijeljenje busena.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pukotine karbonatnih stijena, sekundarno u pukotinama starih zidova (Pula, Osor, Badija), u sastavu nekoliko biljnih zajednica, na otoku Lastovu u sastavu asocijacije Melico-Corydaletum acaulis.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Svagdje raste pojedinačno, a samo na otocima Ugljanu i Lastovu postoje razmjerno bogate populacije. Brojnost nije smanjena. Vrsta može biti ugrožena ako dođe do ugrožavanja staništa.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raste u primorskom pojasu od Pule na sjeverozapadu do Korčule i Lastova na jugoistoku, a poznata je iz ovih lokaliteta: Pula, Velika Paklenica, Šibenik, Trogir, otoci Cres-Lošinj (Osor), Ugljan, Dugi otok, Žirje, Krapanj, Lastovo.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Papaveraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    primorska dimovica
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Forenbacher, A., 1911: Otok Lastovo, biljno-geografička studija. Rad Jugosl. akad. 185: 47-122. Zagreb.
    Freyn, J., 1877: Die Flora von Süd-Istrien. Verh. zool.-bot. Ges. Wien. 27: 241-392.
    Haračić, A., 1905: L'isola di Lussin, il suo clima e la sua vegetatione. Lussinpiccolo.
    Hirc, D., 1910: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad.189: 1-52. Zagreb
    Neilreich, A., 1868: Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Wien.
    Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora u Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja Dugog i Kornata. Prirodosl. istraž, Jugosl. akad. 16: 119-158. Zagreb.
    Pevalek, I., 1959: Sur les plantes rares et menacées de la région méditerranéenne de la Yougoslavie. Réunion technique d'Athènes de l'UICN 5: 166-167.
    Seenus J., 1805: Reschreibung einer Reise nach Istrien und Dalmatien vorzüglich in botanischer Hinsicht. Nürnberg und Altdorf.
    Tommasini, M., 1861. Ueber zwei zweifelhafte Pflanzen Wulfens Hypecoum litorale und Fumaria acaulis. Verh. Zool.-bot. Ges. Wien 11: 331-336.
    Trinajstić, I., 1973: Corydalis Vent. U: Analitička flora Jugoslavije 1(2): 400-402.
    Trinajstić, I., 1977: Osnovne značajke biljnog pokrova otoka Hvara i njegov biljnogeografski položaj u okviru evropskog dijela Sredozemlja. Poljopr. Šum. Titograd 23(4): 1-36.
    Trinajstić, I., 1979: Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38: 167-186.
    Trinajstić, I., 1979: Osnovne karakteristike biljnog pokrova Nacionalnog parka Paklenice u Hrvatskoj. Drugi kongres ekologa Jugoslavije. 3: 77-88.
    Trinajstić, I., 1980: Aperçu syntotaxonomique de la végétation der rochers de l'espace Adriatique. Stud. Geobot. 1(1), 203-212.
    Visiani, R., 1826: Stirpium Dalmaticarum Specimen. Patavii.
    Visiani, R., 1852: Flora Dalmatica 3. Lipsiae.