CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

jesetra

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000833

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dedić, V. (2008): Acipenser sturio Linnaeus, 1758 (HRCP000833). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/833. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Kritično ugrožena - CR (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Općenito je ugrožena pretjeranim izlovljavanjem, degradacijom i nestajanjem staništa zbog ribolova, onečišćenja vodotoka i estuarnih područja, regulacijom vodotoka i gradnjom brana koje sprječavaju njezine migracije, a dodatno je ugrožavaju i neki unutrašnji čimbenici, poput spora rasta, male gustoće i slabog obnavljanja populacije, ograničene rasprostranjenosti i mogućnosti širenja. U Jadranskom moru oduvijek je vrlo rijetka i tek slučajna lovina mreža stajaćca i povlašnih mreža.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 5.4.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Općenito je ugrožena pretjeranim izlovljavanjem, degradacijom i nestajanjem staništa zbog ribolova, onečišćenja vodotoka i estuarnih područja, regulacijom vodotoka i gradnjom brana koje sprječavaju njezine migracije, a dodatno je ugrožavaju i neki unutrašnji čimbenici, poput spora rasta, male gustoće i slabog obnavljanja populacije, ograničene rasprostranjenosti i mogućnosti širenja. U Jadranskom moru oduvijek je vrlo rijetka i tek slučajna lovina mreža stajaćica i povlačnih mreža.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 7. Postoji plan upravljanja za sakupljanje, 8. Svojta je bila uspješno reintroducirana ili "benigno introducirana"
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Međunarodno je zaštićena Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979; Dodatak II), Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES1) (Washington, 1973; Dodatci I i II), Konvencijom o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979; Dodatci I i II) i Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directi- ve 92/43/EEC2; Dodatci II i IV). U Hrvatskoj je zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 7/06) (Prilog I: Strogo zaštićene zavičajne svojte).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Za djelotvornu zaštitu jesetre treba ponajprije zaštititi njezina staništa, i to sprječavanjem regulacija i nepotrebnih pregrađivanja vodotoka, sprječavanjem onečišćivanja vodotoka i estuarnih područja. Valja zatim smanjiti izlovljavanje, a rasprostranjenost, brojnost, biologiju i ekologiju vrste bolje upoznati. No kako je u rijekama jadranskoga slijeva i u moru nestala, zaštitne mjere nisu potrebne, ali je reintrodukcija, npr. u Neretvu, Cetinu, Krku…, vjerojatno još moguća.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Za djelotvornu zaštitu jesetre treba ponajprije zaštititi njezina staništa, i to sprječavanjem regulacija i nepotrebnih pregrađivanja vodotoka, sprječavanjem onečišćivanja vodotoka i estuarnih područja. Valja zatim smanjiti izlovljavanje, a rasprostranjenost, brojnost, biologiju i ekologiju vrste bolje upoznati. No kako je u rijekama jadranskoga slijeva i u moru nestala, zaštitne mjere nisu potrebne, ali je reintrodukcija, npr. u Neretvu, Cetinu, Krku…, vjerojatno još moguća.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je izduženo, valjkasto, oblikom podsjeća na tijelo morskih pasa (skvalimorfno). Naraste do 3,5 m u dužinu i u masu do oko 280 kg, prema nekima i znatno više (dužina 5 m i masa 400 kg). U Jadranskom moru ulovljeni su primjerci do 2,5 m dužine i mase oko 50 kg. Glava je prekrivena koštanim pločama. Gubica je produžena, blago uzdignuta i zauzima više od 1/2 dužine glave (60%). Usta su donja, usnice mesnate, a donja usnica je na sredini prekinuta, čeljusti su pružive. Unutrašnja širina usta stane puna 2 puta u predusni prostor. Nosni otvori su veliki. Crvoliki brčići s donje strane rila ne dopiru do gornje usnice. Uzduž tijela proteže se 5 nizova koštanih štitova, i to u leđnom nizu 9–16, u bočnim nizovima 24–39 i u trbušnim nizovima 9–14. Na odraslim primjercima između leđnog koštanog štita i bočnih nizova koštanih štitova romboidne su pločice, poredane u guste pravilne nizove. Na škržnim je lukovima 18–25 škržnih nastavaka. Leđna i podrepna peraja smještene su daleko straga, prsne peraje su široke i nalaze se nisko na prsima, a repna peraja je nejednakokrišćana s dobro razvijenim trbušnim režnjem. Sve šipčice u perajama su mekane. Formula peraja glasi: D. 31–43, A. 22–26, P. 34, V. 25 šipčica, prsne peraje su s jakom prednjom šipčicom. Leđa su maslinastoplave boje zlatasta odsjaja, bokovi svjetliji, srebrnasta odsjaja, a trbuh je bijel.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Demerzalna je, anadromna, morska, brakična i slatkovodna vrsta. Zadržava se uz obalu na dubinama od 2 do 90 m, rijetko dublje, a u vrijeme mriješćenja između 2 i 20 m. Najveći dio života provede u moru, uglavnom u brakičnim vodama, a u rijeke zalazi samo radi mriješćenja. Mladi se primjerci zadržavaju u estuarijima i u moru blizu obale. Najviše joj odgovara temperatura vode između 10 i 18° C. Physis staništa: 11.221–11.225; 11.4; 13.24; 21.1; 24.15
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    U moru je rasprostranjena u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu, od sjeverne Norveške do Maroka, uključujući Baltik i Sjeverno more, te uz sjevernu obalu Sredozemnog i Crnog mora (FAO: 27, 34, 37, 05). Općenito je rijetka.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru pojavljivala se vrlo rijetko, zapravo slučajno, ali se mogla naći na širem području (sl. 49). U kopnenom dijelu Hrvatske bila je prisutna u dunavskom i jadranskom slijevu, ali je prema Mrakovčiću et al. (2006) regionalno izumrla.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Acipenseriformes
  • Porodica
    Acipenseridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bemis, William E., Eric K. Findeis, and Lance Grande, 1997: An overview of Acipensiformes. Environmental Biology of Fishes, vol. 48. 25-71.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fishbase (2010) http://www.fishbase.org
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2019). Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2019.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2019). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (12/2019).
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
    Kullander, S.O. (1999) Förteckning över svenska fiskar
    Kullander, S.O. (1999) Förteckning över svenska fiskar
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Strøm, H. (1784). Physisk-oeconomisk beskrivelse over Eger-præstegiæld i Aggerhuus-stift i Norge
    Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    jesetra atlantska, štrljun, štrijun, moruna, viza, malobrka jesetra, pastuga; Vinja (1986) za istočnu obalu Jadrana navodi 24 hrvatska pučka naziva.
  • Strana imena
    Sturgeon (engleski), esturgeon, esturgeon d’Europe occidentale (francuski), storione (talijanski), Stör (njemački).
  • Locus typicus
    europska mora
  • Bibliografija
  • -