CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

hrčak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP000759

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tvrtković, N. (1994): Cricetus cricetus (Linnaeus, 1758) (HRCP000759). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/759. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nikola Tvrtković
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta, iako još povremeno dolazi do pojave visoke brojnosti na pojedinim lokalitetima.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Uz prirodnu masovnu pojavu svakih 10-15 godina, često pojedine manje populacije u godinama niske brojnosti mogu nestati. Kao štetočinu na kulturama, pokušava ga se istrijebiti na razne načine. Zahvati poput melioracija mogu povećati brojnost, što se i dogodilo u Češkoj.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uz prirodnu masovnu pojavu svakih 10-15 godina, često pojedine manje populacije u godinama niske brojnosti mogu nestati. Kao štetočinu na kulturama, pokušava ga se istrijebiti na razne načine. Zahvati poput melioracija mogu povećati brojnost, što se i dogodilo u Češkoj.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je utvrditi areal vrste i lokacije pojedinih kolonija te organizirati stalnu kontrolu brojnosti kako bi se populacija održavala blizu donje granice preživljavanja.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je utvrditi areal vrste i lokacije pojedinih kolonija.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Od listopada do kraja veljače miruje spavajući u kraćim intervalima. Ženke se pare oko tri puta godišnje, mlade nose do 20 dana, a kote ih 7 do 8, što iznosi u prosjeku 30 potomaka godišnje po 1 paru, jer se mlade ženke počinju pariti već s 2,5 mjeseca starosti. Odrasli su teški oko 380 gr, ali pred jesen znaju doseći do 500 gr. Hrani se uglavnom zelenim dijelovima bilja, sjemenkama i gomoljima, ali jede rado i puževe, gujavice, hrušteve, skakavce, žabe, guštere, mlade ptiće i voluharice. Pri velikoj gustoći populacije zabilježeni su slučajevi kanibalizma. Hranu sabire uglavnom na površini od 1 km2, ali dospijeva i do 700 m daleko od podzemnog gnijezda. Stanuje u kompleksu podzemnih hodnika gdje načini bar dva gnijezda i više smočnica. Sabire zimnicu i može načiniti velike štete na djetelini, pšenici, kukuruzu, gomoljastom povrću i cvijeću. Predatori su mu velika ušara, lunje, tvor i zerdav.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Otvorene nizine sa značajkama stepske klime na terenima s niskom razinom podzemnih voda. Živi gotovo isključivo na obrađenim poljima, često uz njihove rubove i međe.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Uglavnom 30-40 jedinki po hektaru, a u doba masovnih pojava i do 800 životinja po hektaru. U Hrvatskoj brojnost i točna rasprostranjenost nisu istraživani. U zapadnom dijelu europskog areala u zadnjih pedesetak godina brojnost mu se jako smanjila tako da je izumro u Luksembourgu, postao je ugrožena vrsta u Francuskoj i Belgiji, a rijetka vrsta u Njemačkoj i Nizozemskoj gdje uživa zakonsku zaštitu. U istočnom dijelu areala još ga smatraju štetočinom te ga na sve načine pokušavaju istrijebiti.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Istočna i srednja Europa, u Hrvatskoj je to jugozapadni rub areala u dolini Drave. Češći je u Baranji, Prekmurju, okolici Osijeka i u okolici Varaždina. U dolini Save točan areal nepoznat.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Mammalia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Rodentia
  • Porodica
    Cricetidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Ellerman, J. R., and T. C. S. Morrison-Scott, 1966: null. Checklist of Palaearctic and Indian Mammals 1758 to 1946, 2nd edition. 810.
    Musser, Guy G., and Michael D. Carleton / Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: Superfamily Muroidea. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vol. 2. 894-1531.
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
    Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Ružić, A., 1978: Distribution and abundance of the Common Hamster (Cricetus cricetus L. 1758, Rodentia, Mammalia) in Yugoslavia. Biosist. 4 (1): 203-208.