CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

tekunica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP000757

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(Ex -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tvrtković, N. (1994): Spermophilus citellus laskarevi (Martino, 140) (HRCP000757). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/757. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nikola Tvrtković
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Nestala vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Nestanak utrina i suhih pašnjaka te vjerojatno i djelovanje pesticida.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak utrina i suhih pašnjaka te vjerojatno i djelovanje pesticida.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Eventualno ponovno naseljavanje na moguća staništa. Potrebno je obnoviti terenska istraživanja na potencijalnim staništima kako bi se potvrdila zapažanja o nestanku vrste iz Hrvatske.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je obnoviti terenska istraživanja na potencijalnim staništima kako bi se potvrdila zapažanja o nestanku vrste iz Hrvatske.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Živi u stacionarnim kolonijama. Često formira čitava mala naselja u kojim svaka jedinka ima svoje podzemno gnijezdo. Pojedine jedinke dnevno migriraju i do 150 m daleko od gnijezda u potrazi za hranom. Zimski san spava od listopada do početka ožujka. Stanuje u jazbinama koje kopa i svake godine proširuje. Pari se odmah po buđenju iz zimskog sna, vrijeme parenja traje oko 20 dana, a nošenje mladih oko 25 dana. Ima najčešće 5 mladih u leglu koji sišu oko 6 tjedana. Odrasle životinje teže do 280 gr i dožive do 10 godina. Hrani se lukovicama, zelenim dijelovima i sjemenkama trave Poa bulbosa, mlječike, stolisnika, divljih lucerki, dvornika, maslačka, rjeđe drugih biljaka. U proljeće jede i trave kao Festuca, Bromus i druge, kao i izdanke raznih biljaka. Dnevno pojede do 80 grama biljne hrane. Sezonski se hrani žitaricama, sjemenom suncokreta te kukuruzom u doba nicanja, korijenom šećerne repe te kukcima, kao npr. šturkom i kornjašima skupine Coprinae. Predatori su joj lunje, orlovi, škanjac mišar, eje, lasica, tvor i lisica.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Stepska vrsta, živi na suhim pašnjacima i utrinama, uz široke seoske puteve, na nasipima. U područjima gdje su joj uništena primarna staništa, primjećeni pokušaji naseljavanja na nova staništa: livade s grmljem i drvećem, voćnjake, vinograde.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Prije 60 godina brojna vrsta, u susjednoj Vojvodini zabilježeno je do 48 životinja po hektaru, te je ubrajana u značajne poljoprivredne štetočine. U čitavom arealu brojnost naglo opada tako da je u vrijeme zadnjeg rata na istim lokalitetima gustoća populacije bila ispod 10 životinja po hektaru. Prilikom terenskog rada godine 1984. na lokalitetima u istočnoj Slavoniji nije više nađena. U Europi je ugrožena u Austriji, a u Češkoj, Slovačkoj i Makedoniji postala je rijetka.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Osim u Panonskoj nizini, živi u Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj. Još prije dvadesetak godina zabilježena u okolici Vinkovaca i Vukovara. Danas je vjerojatno više nema u istočnoj Slavoniji.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Mammalia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Rodentia
  • Porodica
    Sciuridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Helgen, K. M., F. R. Cole, L. E. Helgen, and D. E. Wilson, 2009: Generic revision in the Holarctic ground squirrel genus Spermophilus. Journal of Mammalogy, vol. 90, no. 2. 270-305.
    Thorington, Richard W., Jr., John L. Koprowski, Michael A. Steele, and James F. Whatton, 2012: null. Squirrels of the World. vii + 459.
    Thorington, Richard W., Jr., and Robert S. Hoffman / Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: Family Sciuridae. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vol. 2. 754-818.
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
    Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Ružić, A., 1978: Citellus citellus (L., 1766) - Der oder das Europäisches Ziesel,: 123-144. In: Niethammer, J., Krapp. F. (eds.), Handbuch der Säugetiere Europas I, Nagetiere I, Wiesbaden.
    Ružić, A., 1979: Decreasing number of the Ground Squirrel (Citellus citellus L.) populations in Yugoslavia in the period 1947 to 1977. Ekologija 14 (2): 185-194.