CRVENI POPIS
Natrag
-
sredozemna medvednica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP000754
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Draganović, E. (1994): Monachus monachus (Hermann, 1779) (HRCP000754). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/754. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Eugen Draganović
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena vrsta.
- Globalna procjena
Ugrožena - E (1994) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Budući da nema prirodnih neprijatelja jedini uzrok nestajanja vrste jest čovjek. Životinja nema razvijen mehanizam straha, stoga lako postaje žrtvom prvenstveno ribara, jer im oštećuje ribolovne alate u moru, pa je dovedena na rub istrebljenja. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Budući da nema prirodnih neprijatelja jedini uzrok nestajanja vrste jest čovjek. Životinja nema razvijen mehanizam straha, stoga lako postaje žrtvom prvenstveno ribara, jer im oštećuje ribolovne alate u moru, pa je dovedena na rub istrebljenja. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je zaštićena od 1964. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode te je Odštetnim cjenikom predviđena odšteta za uništavanje primjeraka ove vrste. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Dosljedno i rigorozno provođenje zakonom propisanih zaštitnih mjera te osnivanje rezervata na lokalitetima gdje se dokaže prisutnost životinja. U takvim područjima treba zabraniti svako kretanje ljudi. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Nije navedeno.
- Biologija vrste
- Opis
Vretenasto tijelo pokriveno je kratkom, masnom dlakom na leđima i bokovima zagasita tamne boje, trbuh je svjetliji. Prednji udovi služe za plivanje ali i za kretanje po tlu dok stražnje koristi samo za plivanje budući da ih ne može savinuti prema naprijed. Tijelo je dužine do 3,5 m i težine do 320 kg. Zaštićeno je potkožnim masnim slojem od gubitka topline. Kao grabljivac, hrani se ribom, glavonošcima i racima. Plijen pojede u moru, nikad ga ne iznosi na kopno. Nakon nošenja od 11 mjeseci, ženka koti jedno mlado koje siše oko 7 tjedana, a nakon toga se samostalno hrani. Mladunče se potpuno osamostali za 3 godine kada postiže i spolnu zrelost. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Špilje koje najčešće imaju podmorski ulaz na kamenitim otocima ili obali koje unutra imaju žal, pijesak ili pogodnu kamenu ploču koju životinja koristi za odgoj mladunaca te za svakodnevni odmor. Nastanjivanje u špilje vjerojatno je uzrokovano smetanjem koje je rezultat sve češćeg kretanja ljudi po moru i uz obale. Smatra se da su primarno stanište pješčane obale koje je životinja bila prisiljena napustiti. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Procjenjuje se da danas u Sredozemlju te na sjeverozapadnoj obali Afrike živi oko 500 životinja. Najveće kolonije su one u Egejskom moru i jugoistočnom dijelu Sredozemlja i procjenjuje se da broje oko 150 životinja te kolonije u Alžiru i Maroku koje broje oko 100 životinja. Budući da se medvjedice u hrvatskim vodama vide sporadično, teško je procijeniti veličinu populacije, ali se može pretpostaviti da bi moglo biti do 20 životinja.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je u prošlosti bila rasprostranjena po svim obalama Sredozemlja i Crnog mora, na Kanarima i Maderi te uz sjeverozapadnu atlantsku obalu Afrike. Danas postoji kolonija u Sjevernim Sporadima, manji broj uz Tursku obalu te populacija u Atlantiku na sjeverozapadnoj afričkoj obali pa prema istoku do Libije. - Nacionalna rasprostranjenost
U nas živi mala populacija na pojedinim južnojadranskim izoliranim otocima.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Mammalia - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Carnivora - Porodica
Phocidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Rice, Dale W., 1998: Marine Mammals of the World: Systematics and Distribution. Special Publications of the Society for Marine Mammals, no. 4. ix + 231.
Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 2142.
Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
Würsig, Bernd, J. G. M. Thewissen, and Kit M. Kovacs, eds., 2018: null. Encyclopedia of Marine Mammals, 3rd edition. xxxi + 1157.
van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Carus, J.V., 1893: Prodromus faunae Mediterraneae, Stuttgart, 2.
Brusina, S., 1889: Sisavci Jadranskog mora. Rad JAZU, knjiga XCV, 79-106.
- The Mediterranean Monk Seal UNEP Technical Series, vol 1.
Vetranić Čavčić, M., 1871: Pjesme Mavra Vetranića Čavčića, Remeta, dio I, Zagreb.
Jardas, I., Draganović, E., 1987: Rasprostranjenost, brojnost i zaštita populacije sredozemne medvjedice Monachus monachus (Herman, 1779) s posebnim osvrtom na Jadransko more. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knj. LXXXIII, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knj. 14, Sarajevo.