CRVENI POPIS
Natrag
-
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
vidra
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP000753
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Kovačić, D. (1994): Lutra lutra (Linnaeus, 1758) (HRCP000753). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/753. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Darko Kovačić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena vrsta. Vrsta čija se brojnost populacija značajno smanjuje zbog prevelike eksploatacije, značajnog razaranja staništa ili druge ekološke smetnje, pa njezino preživljavanje nije osigurano. U Hrvatskoj je vidra u nekim dijelovima vrlo česta, a u drugim dijelovima je na granici izumiranja.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
[ne može biti duže od 2048 znakova] - Korištenje
Intenzivan nezakonit lov vidri radi cijenjenog krzna. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
[ne može biti duže od 2048 znakova] - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vidra je u Hrvatskoj zaštićena Zakonom o zaštiti rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta od 1972. godine. Od 1984. godine počinje intenzivniji propagandni i edukativni rad na zaštiti ove vrste u sklopu djelovanja Grupe za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta Hrvatskog biološkog društva. Brojni članci u časopisima Priroda i Ekološki glasnik, u raznim tjednicima i dnevnom tisku, tiskanje plakata SOS - vidra, kao i radio i televizijske emisije, pokušaj su da se zaštiti ove vrste i njenih staništa posveti dužna pozornost društva. Istraživanja rasprostranjenosti i biologije vidre u Hrvatskoj provode se u zadnjih pet godina u okviru rada Grupe za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta HBD-a i Zoologijskog zavoda PMF-a. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Pored dosljedne primjene zakonskih propisa o zaštiti rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta, prijeko je potrebno poduzeti i ove mjere: - Ustrajati na potpisivanju CITES i Bernske konvencije. - Izraditi detaljan plan akcije za efikasnu zaštitu vidre u Hrvatskoj. - Nastaviti propagandne i edukativne akcije i usmjeriti ih više prema lovcima i lokalnim političarima te vodoprivrednim stručnjacima. - Uskladiti napore na zaštiti vidre s nastojanjem da se zaštite vlažna i močvarna staništa u Hrvatskoj. - Pojačati i osigurati neprekidno praćenje stanja populacije vidre u Hrvatskoj organiziranim stručnim i znanstvenim radom. - Zaštititi najvažnija područja (obitavališta) vidre u Hrvatskoj na nacin da se stvori mreža takvih područja koja će osigurati nesmetane veze između lokalnih populacija (dema) vidre. - Podržati i pomoći sve akcije smanjenja i kontrole onečišćenja uništavanja vodenih i močvarnih staništa u Hrvatskoj. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Nije navedeno.
- Biologija vrste
- Opis
Kod vidri ne postoji određeno razdoblje parenja. Ženke su poliesterične sa neprekidnim ciklusima estrusa koji traju od 30 do 40 dana. Mlade nose od 61 do 74 dana. Broj mladih po leglu kreće se od 1 do 5, a najčešće 2 do 3. Mlade nalazimo u tijeku cijele godine. Spolnu zrelost ženke postižu u trećoj godini života, a mužjaci u starosti od oko 18 mjeseci. Ženka ponekad odgaja mladunce iz dva legla iako je utvrđeno da najčešće imaju leglo svake druge godine. Mužjak ne sudjeluje u odgoju mladih. Mortalitet mladih je visok u prvoj godini života. Za Englesku je poznato da je srednja produkcija mladih 0,5 jedinki po 10 km vodotočja po godini. Nema podataka o veličini okota, produkciji i mortalitetu vidri za područje Hrvatske. Vidra se hrani pretežno ribama, rakovima i vodozemcima, a rjeđe lovi sisavce i ptice. Rijetko uzima strvinu. Mogući konkurenti u ishrani su europska i američka vidrica. Podaci o dolaženju ovih vrsta u Hrvatskoj ne postoje. U ishrani koristi prvenstveno lako dostupan plijen. Teritorijalna je vrsta što ograničava veličinu populacije na pojedinom području. Mužjaci koriste razmjerno veće područje koje brane od drugih mužjaka, a ženke često koriste dijelove istog područja ili se njihovo područje aktivnosti nalazi unutar područja mužjaka. Područje označuju izmetom i urinom. Šaranski ribnjaci omogućuju velikom dužinom obala, sustavom vodotočja za napajanje, obiljem hrane i noćnim mirom, veću gustoću od danas postojećih prirodnih područja iste površine. Prirodni neprijatelji vidre, osim čovjeka, jesu sve veće zvijeri. Nema podataka o predatorima vidre na području Hrvatske, ali treba pretpostaviti da su to svakako lisice i psi lutalice. Vidre napadaju mnogi endoparaziti (metilji, trakavice, gliste), razne patogene praživotinje bakterije (tuberkuloze, leptospire). Rijetko obolijevaju od bjesnoće. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Vidra obitava na svim staništima uz vode na kopnu (semiakvatična vrsta), uz rijeke, jezera, šaranske i pastrvske ribnjake, na velikim zamočvarenim površinama i u bočata zamočvarena ušća primorskih rijeka. U Irskoj, Norveškoj Portugalu živi na morskim obalama otocima. U Hrvatskoj uz more živi na ušćima rijeke Neretve, Krke, Mirne i uz Vransko jezero kod Biograda na moru. Moguće je da koristi i dijelove priobalnog mora za lov. Dnevna su joj odmarališta i jazbine smještene najčešće na dijelovima riječne ili jezerske obale obraslim gustim raslinjem ili starim stablima s golim korijenjem uronjenim u vodu. Velike nizinske rijeke sa svojim pritokama i sustavima šaranskih ribnjaka okruženih šumama, predstavljaju kompleks staništa koja podržavaju najgušće populacije vidre u Hrvatskoj. Od svih podataka sakupljenih o ubijenim, nađenim ili viđenim vidrama ili njihovim tragovima u razdoblju od 1892 do 1988 godine na teritoriju današnje Hrvatske, 83% se odnosi na područja ispod 200 metara nadmorske visine. Prisutna je od morske razine do vršnih planinskih dijelova Hrvatske (najviši poznati lokalitet je na 900 m n/v). Osim dovoljnih količina hrane, na staništu vidre mora biti dovoljno mirnih skrovitih mjesta za dnevna odmorišta. Noćni ritam aktivnosti omogućuje vidri korištenje staništa uz ljudska naselja ili čak obala vodotočja u gradovima. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Veličina populacija vidre u Hrvatskoj nije procijenjena kako za proteklih stotinjak godina, tako i za sadašnje stanje. Nepoznavanje biologije i ekologije ove vrste kod nas i odnosa produktivnosti populacije i fiziografije staništa koja koristi, onemogućuju bilo kakvu procjenu brojnosti. Statistika ulova vidri i podaci o uginulim životinjama za razdoblje od 1892. do 1988. godine pokazuju da je ukupan broj ubijenih vidri na području današnje Hrvatske bio 2655 životinja, a kretao od 100 do 150 životinja godišnje, s nešto većim ulovom od 1945 do 1965. godine. Nakon 1967. godine broj ubijenih vidri opada i nakon 1972. (godina kada je vrsta zakonski zaštićena) kreće se oko 50 godišnje, a od 1981. do 1988. godine broj je bio u prosjeku 11 vidri godišnje. Pad broja ulovljenih vidri nakon 1967. godine je konstatiran do 1972. godine. Poslije te godine podaci o ulovu nam ne mogu služiti u analizi. Svaki ulov postaje krivolov i podaci se kriju od vlasti.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
U kopnenom dijelu Hrvatske nastanjuje porječja rijeka Drave i Save sa pritokama, u obalnom području porječja Mirne, Raše, Zrmanje, Krke i Neretve.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Mammalia - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Carnivora - Porodica
Mustelidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
Hall, R. (2004) Däggdjur
Hall, R. (2004) Däggdjur
Hung, Nancy, and Chris J. Law, 2016: Lutra lutra (Carnivora: Mustelidae). Mammalian Species, vol. 48, no. 940. 109-122.
Kingdon, Jonathan, and Michael Hoffmann, eds., 2013: null. Mammals of Africa, vol. 5: Carnivores, Pangolins, Equids and Rhinoceroses. 560.
Wilson D.E. & Reeder D.A.M. (1993). Mammals species of the world. A taxonomic and geographic reference. Second edition. Smithsonian Institution Press, Washington, 1206 pp.
Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 2142.
Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
- Ostala hrvatska imena
europska vidra - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Đulić, B., 1984: Vidra (Lutra lutra Linne) - SOS. Veterinar 46, 1-4: 45-48.
Flajšman, E., 1990: Povijesni pregled i sadašnje stanje rasprostranjenosti vidre (Lutra lutra L.) u Hrvatskoj. PMF, Sveučilište u Zagrebu, diplomski rad, Zagreb, 75pp.
Flajšman, E., Kovačić, D., 1987: Rasprostranjenost vidre (Lutra lutra, Carnivora, Mammalia) u SR Hrvatskoj. III Kongres biologa Hrvatske, Zbornik sažetaka priopćenja: 175.
Foster-Turley, P., Macclonald, S., Mason, C., 1990: Otters: An Action Plan for their Conservation. IUCN/SSC Otter Specialist Group, 126 pp.
Hönigsfeld, M., 1986: Vidra Lutra lutra (Linnaeus, 1758). U: Kryštufek, B., Krže, B., Hönigsfeld, M., Leskovic, B.,: Zveri I kune - Mustelidae. Lovska zveza Slovenije, Ljubljana: 84-197.
Kovačić, D., 1989: Kraniometrijska analiza vidre (Lutra lutra L,) iz Jugoslavije. II Kongres Biosistematikov Jugoslavije, Gozd Martuljek, Izvlečki poročil
Kovačić, D., Flajšman, E., Petrović, P., Hönigsfeld, M., 1989: The recent knowledge about otter (Lutra lutra L.) in Yugoslavia. V Internatiopnal Ottercoloquim, Hankensbuttel.
Lalić, I., Blažević, V., 1987: Istraživanje poznavanja biologije i problema zaštite vidre. Priroda, 74, 4: 123-125.
Liles, G., Jenkins, L., 1984: A field survey of otters (Lutra lutra) in Yugoslavia. J. Zool., London, 203: 282-284.
Mason, C.F., Macclonalcl, S.M., 1986: Otters: ecology and conservation. Cambridge Univ. Press, Cambridge, 263 pp.