CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

ris

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP000752

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štahan, Ž. (1994): Lynx lynx (Linnaeus, 1758) (HRCP000752). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/752. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Željko Štahan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta. Postojeća populacija u Hrvatskoj nastala je od 6 primjeraka uvezenih u Sloveniju 1973.g. iz Slovačke.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ponovno naseljena vrsta čija je populacija u stalnom blagom porastu, a područje rasprostranjenosti se povećava. Smatra se da je populacija još nestabilna i ovisna o nizu zasad nedovoljno poznatih utjecaja. Zbog protivljenja lovaca ponovnom ulasku risa u slobodnu prirodu te zbog toga što se u Hrvatskoj nije planiralo njegovo naseljavanje, a i zbog uočenog znatnog utjecaja na postojeće populacije srna i divokoza, od samog proglašenja posebne zaštite, dozvoljava se odstrel nekoliko primjeraka godišnje u razdoblju od 1. studenog do 28. veljače. Dozvoljen broj je upola manji broj od traženog, a ostvari se 50-70%.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ponovno naseljena vrsta čija je populacija u stalnom blagom porastu, a područje rasprostranjenosti se povećava. Smatra se da je populacija još nestabilna i ovisna o nizu zasad nedovoljno poznatih utjecaja. Zbog protivljenja lovaca ponovnom ulasku risa u slobodnu prirodu te zbog toga što se u Hrvatskoj nije planiralo njegovo naseljavanje, a i zbog uočenog znatnog utjecaja na postojeće populacije srna i divokoza, od samog proglašenja posebne zaštite, dozvoljava se odstrel nekoliko primjeraka godišnje u razdoblju od 1. studenog do 28. veljače. Dozvoljen broj je upola manji broj od traženog, a ostvari se 50-70%.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićen je od 1982. godine, a 1984. je osnovana komisija za praćenje populacije risa koja svake godine organizira anketu o brojnosti životinja i odobrava broj životinja za odstrel.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Dodatne mjere nisu potrebne, ali je neophodno redovno pratiti populacije risa.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Neophodno je redovno pratiti populacije risa.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Rasprostranjenost mu se podudara s arealom jelena, srna i divljih svinja te šumskih koka, koji predstavljaju njegov glavni plijen. Uz to značajan dio svojih hranidbenih potreba zadovoljava i glodavcima, osobito puhom koji periodično dosiže visoku gustoću populacije. Ris je u grebenu visok do 70 cm, dužine tijela do 120 cm. Odrasli primjerci teže od 18 do 30 kg. Osnovna boja dlake je žutosmeđa, varira od jednobojnosti, preko pjegavosti koja se tek naslućuje, do izrazite pjegavosti. Na vrhovima ušiju ima čuperke, a ispod ušiju do početka usana snop dulje dlake (zalisci). U zubalu ima 28 zubi, oštrog je sluha i vida, pa lovi prikradanjem i iz zasjede. Budući da srce risa ima manji volumen u odnosu na tijelo ne lovi dugotrajnim proganjenjem plijena, za razliku od vuka koji je uporan trkač. Šarenica mu je žutosmeđe boje, a zjenica okrugla. Ima oštre pandže, koje u hodu uvuče. Parenje se događa potkraj zime, te se jedino u to vrijeme može vidjeti i po nekoliko odraslih primjeraka zajedno. Oko 10 tjedana nakon parenja (70-74 dana) okoti 2-4 mlada koji sišu 5 mjeseci, a majka ih vodi do sljedećeg proljeća. Mužjak je spolno zreo s 33 mjeseca, ženka s 22. Potrebna veličina životnog prostora ovisi o brojnosti plijena, a kreće se od 1000 do 4000 hektara. Mužjaci na svom području ne podnose odrasle primjerke istoga spola.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Prva je životinja u Hrvatskoj evidentirana 1978. godine u Nacionalnom parku "Risnjak". Povećanjem brojnosti i širenjem areala ova vrsta je pokazala sklonost prema velikim šumskim kompleksima nadmorskih visina između 700-1500 metara. Stanište su mu šume bukve i jele, brdske bukove šume, pretplaninske bukove šume, gorske smrekove šume pretplaninske smrekove šume.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Komisija za praćenje populacije risa pri Zavodu za zaštitu prirode Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša od svoga ustrojstva - nedugo po donošenju mjera zaštite, svake godine anketira ovlaštenike lova u predjelima gdje obitava ris. Na temelju odgovora anketiranih može se stvoriti procjena brojnog stanja koja se tek djelomice oslanja i na izvještaje s terena, budući da su ti izvještaji istodobno i temelj zahtjevima za odstrel. Brojno stanje ove vrste se procjenjuje sa 90-120 primjeraka. Od prvog pojavljivanja risa u Hrvatskoj do travnja 1994. godine, zabilježena je smrtnost od 140 primjeraka (lov, ugibanje).
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gorski kotar, Lika, Hrvatsko primorje i sjeverozapadna Istra. Areal se prostire od Žumberka do južnog Velebita te prema istoku do središnje Bosne.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Mammalia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Carnivora
  • Porodica
    Felidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Hall, R. (2004) Däggdjur
    Hall, R. (2004) Däggdjur
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 2142.
    Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Breitenmoser, U., Iff, V., 1982: Luchs, Schweiz. Dokumentationsstelle für Wildforschung (Bundesamt f. Forstwesen).
    Eiberle, K., 1972: Lebensweise und Bedeutung des Luchses in der Kulturlandschaft, P.Parey, Hamburg und Berlin.
    Festetics, A, 1978: Der Luchs in Europa, I Internationales Luchs-Kolloquium, Murau/Steiermark.
    Frković, A, 1984-1993.: Izvještaji Komisije za praćenje populacije risa.
    Luchsgruppe, 1978: Der Luchs-Erhaltung und Wiedereinbürgerung in Europa; Symposium der "Luchsgruppe", Spiegelau, Bayerischer Wald.
    Mikulić, Z., 1981: Stručno obrazloženje za posebnu zaštitu risa u Hrvatskoj, Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb.