CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Gospin vlasak (Foto: Vida Posavec-Vukelić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

gospin vlasak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000007

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pavletić, Z. (1994): Adiantum capillus-veneris L. (HRCP000007). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/7. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zinka Pavletić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštita vrste moguća je jedino zaštitom staništa. Vrsta u svom razvojnom ciklusu ovisi o prisutnosti vode, pa i najmanji zahvati u tom smislu mogu poremetiti prirodnu ravnotežu, treba je zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razmnožava se sporama, a oplođuje se isključivo uz prisutnost vode.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Razvija se osobito u primorju, na sjenovitim i vlažnim mjestima, u polušpiljama oko izvora ili na starim zidinama, tvoreći posebnu zajednicu Eucladio-Adia11tetum.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Gdje raste (uz povoljne ekološke faktore), biljka se razvija u velikom broju primjeraka. Na smanjenje brojnosti u prirodi utječe ponajviše aktivnost čovjeka, pa tako u kontinentalnom dijelu nestaje kaptiranjem toplih vrela. U primorskom je dijelu manje ugrožena, jer su izvori oko kojih raste vrlo maleni i nezanimljivi za korištenje.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Nije navedeno
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Tercijarni relikt tropskog podrijetla raste uglavnom samo u toplijem dijelu jadranskog primorja, a u kontinentalnim se predjelima javlja samo uz tople izvore. Mogu se uočiti dvije skupine nalazišta - jedno su kontinentalna, a drugu skupinu čine ona duž jadranske obale i na otocima. U kontinentalnim predjelima, naročito uz tople izvore, s mnogih lokaliteta, koji se u literaturi susreću, biljka je vjerojatno posve nestala, ali se širi po staklenicima. U literaturi se navode slijedeća nalazišta: Podsused kod Zagreba, Stubičke Toplice, Čučerje, Kalnik, Ivanščica, Daruvar, Mrsinj u Lici, Dragonja, Pula i Rabac u Istri, Bakarac, Obrovac, Zadar, Skradin, Klis, Javornica kod Omiša, Poljica, Makarska, Dubrovnik, i otoci: Lošinj, Krk, Rab, Pag i Cres.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Polypodiopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Polypodiales
  • Porodica
    Pteridaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Sp. Pl.,2: 1096,1753
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Šegulja, N., 1981: Analiza flore sjevernog dijela Labinštine. Biosistematika 7, (2): 95-112.
    Vouk, V., 1939: Prilozi morfologiji, ekologiji i horologiji paprati Adiantum capillus veneris u Jugoslaviji. Rad Jugosl. akad. 267: 149-182.