CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

bijela naglavica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000069

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pevalek-Kozlina, B. (1994): Cephalanthera damasonium Druce (HRCP000069). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/69. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Branka Pevalek-Kozlina
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Brojnost se smanjuje zbog branja lijepih cvjetova i zbog promjena u staništu.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost se smanjuje zbog branja lijepih cvjetova i zbog promjena u staništu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićena je od 1972. godine na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Budući da se unatoč pravnom statusu brojno stanje i dalje smanjuje, potrebno je dosljedno provoditi propisane zaštitne mjere.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zoofilna vrsta sa mnogo sićušnih sjemenki koje klijaju jedino ako u njima nastane endotrofna mikoriza.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u svijetlim, sjenovitim listopadnim šumama (osobito bukovim) i šikarama, rijetko na vlažnim livadama, pretežno na bazičnom tlu (pH 7-8), od nizine do 1300 nadmorske visine.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Zastupljena je malim brojem primjeraka, javlja se pojedinačno. Brojnost se smanjuje zbog branja lijepih cvjetova i zbog promjena u staništu.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Rasprostranjena je u kontinentalnom području i primorskom pojasu od Učke na sjeverozapadu do planine Kozjaka na jugoistoku, a poznata je s ovih lokaliteta: okolica Požege, Zagreba, Samobora, Krapine, Lepoglave, Karlovca, Delnica, Lokava, Opatije, Bakarca, Senja i Jablanca, na Plitvičkim jezerima, zatim na planinama: Moslavačkoj gori, Medvednici, Samoborskom gorju, Strahinščici, Ivanščici, Kalniku, Učki, Velebitu i Kozjaku, te na otocima Krku, Cresu i Lošinju.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Orchidaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
  • Ostala hrvatska imena
    bijela zavrata
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bevilacqua, Lj., 1959: Flora i vegetacija Samoborskog prigorja od Plešivice do Jaske. Dipl. rad. Zagreb.
    Hirc, D., 1896: Vegetacija Gorskog Kotara. Rad Jugosl. akad. 126: 1-82.
    Hirc, D., 1913: Građa za floru otoka Cresa. Rad Jugosl. akad. 200: 19-88.
    Hirc, D., 1914: Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugosl. akad. 204: 21-75. Zagreb
    Hirc, D., 1917: Florističke studije po Hrvatskom zagorju. Prir. istraž. Jugosl. akad. 11/12: 62-116 Zagreb.
    Hirc, D., 1915: Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. II. Učka gora i njezina okolica. Rad Jugosl. akad. 210: 6-92. Zagreb
    Horvatić, S., Lj. Ilijanić i Lj. Marković-Gospodarić, 1967-1968: Biljni pokrov okoline Senja. Senjski zbornik III: 298-323.
    Hruška-Dell'Uomo, K., 1974: Biljni pokrov Moslavačke gore. Dokt. dis., Zagreb.
    Hruška-Dell'Uomo, K., 1975: Asocijacija Festuco-Quercetum petraeae (Jank. 1968 nom. nud.) na Moslavačkoj gori u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 34: 91-102.
    Ilijanić, Lj., 1977: O biljnom pokrovu Požeške kotline. Monografija Požega 1227-1977: 48-665/
    Klinggräf, H., 1861-1862: Zur Flora von Kroatien. Linnaea 49-62.
    Muggenburg, S., Kanitz, A und Knapp, I. 1866: Die bisher bekannten Pflanzen Slavoniens. Verh. zool.-bot. Ges. 16: 3-173.
    Regula-Bevilacqua, Lj. i Jurković Bevilacqua, B., 1981: Orchidaceae u flori Strahinščice. Biosistematika 7: 11-16.
    Šugar, I., 1967: Biljni svijet Osorčice. Magist. Rad Zagreb.
    Visiani, R., 1842: Flora Dalmatica, 1, Lipsiae.