CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

dubrovačka zečina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000067

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pavletić, Z. (1994): Centaurea ragusina L. (HRCP000067). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/67. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zinka Pavletić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta, poznata s više nalazišta, ali često s malobrojnom populacijom.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Posebno je važno što prije provesti zaštitu u okolici Splita, gdje je sabiru za herbarske zbirke.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Posebno je važno što prije provesti zaštitu u okolici Splita, gdje je sabiru za herbarske zbirke.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićena je od 1969. godine na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Kao za značajnu ilirsko-jadransku endemičnu biljku, potrebno je dosljedno provoditi zakonsku zaštitu. Posebno je važno što prije provesti zaštitu u okolici Splita, gdje je sabiru za herbarske zbirke.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razmnožava se sjemenom, ali rijetko pokazuje tendenciju povećavanja populacije.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pukotine okomitih karbonatnih obalnih stijena, redovito s ekspozicijom jug-jugozapad. Iznimno raste i na stijenama udaljenima od mora, tako npr. na otoku Hvaru tik ispod vrha Sv. Nikola. Raste u opsegu zajednice Phagnalo-Centaureetum ragusinae.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    U sjevernim i južnim dijelovima areala brojnost populacija nije velika, a na srednjodalmatinskim otocima, osobito malima i najudaljenijima, dobro je zastupljena. Ne smanjuje se brojnost.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U obalnom dijelu Jadrana raste u okolici Cavtata, kao i na otocima: Dugom otoku, Kornatima, Čiovu, Šolti, Braču, Hvaru, Visu, Biševu, Brusniku, Svecu, Kamiku, Sušcu, Palagruži, Lastovu, Mljetu.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asterales
  • Porodica
    Asteraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    (1753). Sp. Pl.
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Domac, R., 1956: Noviji pogledi na svojtu Centaruea ragusina L. Glasn. Biol. sekc. Hrv. prirodosl. društva 7, 128-131.
    Pavletić, Zi., 1965: Morfološka istraživanja roške vrste Centaurea ragusina L. Acta Bat. Croat. 24: 163-167.
    Pavletić, Zi., 1983: Pregled flore i vegetacije nekih manjih srednjodalmatinskih otoka i otočića. Povremena izd. Muz. grada Šibenika, 10: 315-329.
    Pavletić, Zi., 1986: Dubrovačka zečina - Centaurea ragusina L. u vegetaciji otoka Brača. Biosistematika, 12(1): 31-33.
    Štamol, V., Lj. Marković, 1985: Prilog flori otoka Brača. Acta Bot. Croat. 44: 99-106.