CRVENI POPIS
Natrag
-
oštrouhi šišmiš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP000062
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Đulić, B. (1994): Myotis blythii oxyghnatus (Monticelli, 1885) (HRCP000062). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/62. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Beatrica Đulić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena vrsta
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uznemirivanje u špiljskim obitavalištima te masovno uništavanje od neodgovornih pojedinaca. Također popravci starih zgrada i crkvenih tornjeva doprinose tome da se ova vrsta seli iz takvih renoviranih boravišta. Jedan od mogućih uzroka je i nestanak velikih kukaca kojima se ova vrsta hrani i to kao rezultat promjena u prirodi. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je zaštićena od 1978. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode te je Odštetnim cjenikom predviđena odšteta za uništavanje primjeraka ove vrste. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je sačuvati i zaštititi staništa gdje ta vrsta dolazi godinama i stalno u većem broju. Potrebna su ponovna kontrolna istraživanja dosad poznatih obitavališta. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebna su ponovna kontrolna istraživanja dosad poznatih obitavališta.
- Biologija vrste
- Opis
U ljetnom razdoblju pojavljuju se kolonije ženki i ženki s mladima te odraslih mužjaka. Ponegdje one broje od stotinu do nekoliko stotina jedinki, ali u nekim špiljama živi i do tisuću jedinki. U vrijeme hibernacije, tj. u kasnim jesenskim i zimskim mjesecima, ova vrsta potpuno nestaje iz ljetnih obitavališta, tek se u nekima mogao naći po jedan primjerak. Gdje vrsta zimuje, za sada nije poznato. Potkraj kolovoza do početka rujna broj se životinja naglo smanjuje na svega 50-60 primjeraka uglavnom subadultnih. Često se kolonije oštrouhog šišmiša nalaze zajedno s kolonijama drugih vrsta i to Myotis capaccinii i Miniopterus schreibersi, a negdje i Myotis myotis, ili tvore svoje vlastite koje su u bliskom dodiru s kolonijama navedenih vrsta. Vrsta je vrlo vjerna svojem ljetnom obitavalištu. Pojedini primjerci prstenovani u Zagorskoj peći 1954. godine, nađeni su ondje i sljedećih godina, tj. 1955. i 1956. godine. U pećinu Veternicu kraj Zagreba prenesena je iz Zagorske peći kraj Novoga Vinoclolskog 1955. godine mala kolonija, prstenovana i puštena. Godine 1956. nađena je jedna od tih ženki opet u Zagorskoj peći. Okoti po jedno mlado u lipnju. Jedan od predatora ove vrste je kukuvija drijemavica koja se njome hrani. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obitava u kasnim proljetnim i ljetnim mjesecima u špiljama, ali i na crkvenim tornjevima, potkrovljima i tavanima zgrada. Ljeti u špiljama preferira mjesta s temperaturom od 12,5 do 17°C koja je u određeno . godišnje doba bez većih varijacija između dana i noći. Optimalna relativna vlaga tih mjesta je između 90% i 95%, ali nikada ne pada ispod 80%. Ova vrsta nije osjetljiva na minimalno prodiranje vanjskog svjetla u pećinska obitavalište. Špilje u kojima se zadržava ovaj šišmiš. nalaze se u krškom području obraslom ili oskudnom ili gušćom vegetacijom, ili u krškim poljima čiji je okoliš gusto obrastao mediteranskom vegetacijom. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Nekada je ova vrsta bila brojna u svojim špiljskim obitavalištima. Sada se taj broj smanjuje, no o sadašnjem brojnom stanju nema dovoljno podataka. Uznemirivanje u špiljskim obitavalištima te masovno uništavanje od neodgovornih pojedinaca. Također popravci starih zgrada i crkvenih tornjeva doprinose tome da se ova vrsta seli iz takvih renoviranih boravišta. Jedan od mogućih uzroka je i nestanak velikih kukaca kojima se ova vrsta hrani i to kao rezultat promjena u prirodi.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Nađen je u okolici Zagreba, u Baranji, Lici, Istri, u obalnom području do Dubrovnika te na otocima Krku, Braču i Hvaru.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Mammalia - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Chiroptera - Porodica
Vespertilionidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Červeny J., Kryštufek B., 1988: A contribution to the knowledge of the Bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia, (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik 36,4, 17-30.
Dal Piaz, G., 1927: I mammiferi fossili e viventi delle Tre Venezie. Parte sustavatica No. 2. Chiroptera. Studi Trent. Sci. Nat., Trient, C.II, 2, 171-198.
Đulić, B., 1957: Izvještaj i neki rezultati prvog prstenovanja Chiroptera na teritoriju SR Hrvatske. Larus 9/10, 208-215.
Đulić, B., 1958: Ein Beitrag zur Kenntnis der Verbreitung der des Kleinmausohrs, Myotis oxygnathus (Monticelii 1885) in Jugoslawien., Säugetierkd. Mitt. 6, 154-155.
Đulić, B., 1959: Beitrag zur Kenntnis der geographischen Verbreitung der Chiropteren Kroatiens. Glasnik prirodnjačkog muzeja, ser.B. 14, 67-112.
Đulić, B., 1961: Contribution à l'étude de la répartition et de l'écologie de quelques chauves-souris cavernicoles de Dalmatie. Mammalia 25, 287-313.
Đulić, B., 1962: Prilog poznavanju sisavaca u kršu Istre. Krš Jugoslavije 3, 71-88.
Đulić, B., 1963: Étude écologique des chauves-souris cavernicoles de JaCroatie occidentale (Yougoslavie). Mammalia 28, 385-436.
Kovačić, D., Đulić, B., 1988: Prilog poznavanju šišmiša (Chiroptera Mammalia) srednje Dalmacije. Biosistematika 14, 2, 31-40.
Stebbings, R.E., 1982: Distribution and status of bats in Europe. Report prepared for the Commission of the European Communities. 85 pp.