CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

planinska režuha

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000060

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Cardamine carnosa Waldst. & Kit. (HRCP000060). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/60. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Iva Volarić-Mršić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka i endemična vrsta istočnog Sredozemlja, stari oblik planinske vegetacije.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Brojnost se smanjuje dijelom zbog prirodnog zarašćivanja točila te zbog sabiranja za botaničke vrtove.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost se smanjuje dijelom zbog prirodnog zarašćivanja točila te zbog sabiranja za botaničke vrtove.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Trajnica, cvate u lipnju i na početku srpnja, ima dugo i razgranjeno korijenje kojim se provlači i tjera brojne ogranke između kamena u gibljivom točilu.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u planinama, na točilima i stijenama najviših položaja, na primorskim točilima, katkada naplavljena i u području sredozemne vegetacije, na vapnenačkom tlu; raširena je u zajednicama Drypetalia spinosae, u Dinaridima pretežno u as. Drypetum spinosae Ht., za koju je karakteristična i diferencijalna vrsta.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    U svojem je biotopu zastupljena brojnom populacijom. U novije se vrijeme na nekim nalazištima opaža prorijeđenost ove biljke. Brojnost se smanjuje dijelom zbog prirodnog zarašćivanja točila te zbog sabiranja za botaničke vrtove.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raste na više nalazišta u južnom Velebitu i na Biokovu.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Brassicales
  • Porodica
    Brassicaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    mesnata režuha
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Beck-Mannagetta, G., 1916: Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka. Glasn. Muz. Bosn. Herc. 28: 59. Sarajevo.
    Degen, A, 1937: Flora Velebitica. 2: 162. Ungar. Acad. der Wissenschaften. Budapest.
    Hayek, A, 1927: Prodromus florae Peninsulae Balcanicae. 1: 395. Berlin.
    Hegi, G., 1959: Illustrierte Flora von Mittel-Europa. Ed. 2. IV/1: 191. Carl Hanser Verl. München.
    Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 155-190: 198 i 196 (294). Zagreb.
    Horvat, I., 1931: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugosl. akad. 241: 176. Zagreb.
    Horvat, I., 1953: Istraživanje vegetacije na Dinarskim planinama. Ljetopis Jugosl. akad. 44: 122-130. Zagreb.
    Horvat, I., 1941: Istraživanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelašnice. Ljetopis Jugosl. akad. 53: 163-172. Zagreb.
    Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta. 4: 602, 638. Gustav Fischer Verl. Stuttgart.
    Jones, B. M. G., 1964: Cardamine L. U: Flora Europaea. 1: 288. Cambridge Univ. Press.
    Neilreich, A, 1868: Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Hrsg. v.d.k.k. zool.-bot. Ges. 8: 180. Wien.
    Rohlena, J., 1942: Conspectus florae Montenegrinae. Preslia, 20-21: 79. Prag.
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Pirodosl. istraž. Jugosl. akad. 15: 75. Zagreb.
    Trinajstić, I., 1976: Cardamine L.U.I. Trinajstić, Analitička flora Jugoslavije 2 (2): 218-233.
    Visiani, R., 1872: Supplementum florae Dalmaticae 1: 123. Lipsiae.
    Volarić-Mršić, I., 1972: Rasprostranjenost i porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina. Dokt. dis. 132-3 (39). PMF, Zagreb.
    Volarić-Mršić, I., 1976: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35: 189-203.
    Waldstein, F., et P. Kitaibel, 1805: Descriptiones et icones plantarum rariorum Hungariae. 2: 138, T. 129.