CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

dugokrili pršnjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP000055

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Đulić, B. (1994): Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817) (HRCP000055). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/55. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Beatrica Đulić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena vrsta
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrsta je vrlo osjetljiva na uznemirivanje, stoga je smanjen broj životinja u špiljama koje se posjećuju.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta je zaštićena od 1963. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode te je Odštetnim cjenikom predviđena odšteta za uništavanje primjeraka ove vrste.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Za očuvanje ove vrste od posebne je važnosti zaštita i očuvanje obitavališta.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Hibernira u manjim skupinama od 10 do 40 životinja, ponegdje i s vrstom Rhinolophus ferrumequinum, ali i pojedinačno. Ljeti se u špiljama zapadne Hrvatske i Hrvatskog primorja stvaraju kolonije od 100 do 300 primjeraka, u Dalmaciji čak i do 1000 primjeraka. Ljetne kolonije su samostalne ili pak pomiješane s kolonijama vrsta Myotis capaccinii, Myotis blythi, Myotis myotis i Rhinolophus euryale, a na otocima s vrstama Rhinoloplius ferrumequinum i Myotis blythi. U nekim područjima seli iz ljetnih u zimska obitavališta. Tako su u nas nađeni primjerci prstenovani u mađarskim špiljama. Kolonije čine i mužjaci i ženke koje okote u lipnju ili na početku srpnja po jedno mlado.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava i zimi i ljeti u špiljama, podzemnim hodnicima, tunelima i napuštenim rudnicima. Iznimno se ljeti može nastaniti i u zgradama. U kasnim jesenskim i zimskim mjesecima temperatura zraka u špiljama zapadne Hrvatske koje nastanjuje ova vrsta iznosi između 4 i 12,5°C, dok je u špiljama Dalmacije izmjerena između 13,8 i 15,5°C. Relativna vlaga zraka varira od 85 do 95%. U vrijeme aktivnosti izbjegava mjesta sa zračnim strujanjima, ali je osjetljiva na prodiranje danje svjetlosti u obitavališta. U kontinentalnim krajevima obitava zimi najcesce u većim špiljskim sustavima, samo iznimno u manjim špiljama. Na otocima naseljuje špilje koje leže uz more ili im je ulaz s morske strane.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Opažen je izostanak ove vrste iz nekih ljetnih obitavališta sjeverozapadne Hrvatske i Dalmacije. Vrsta je vrlo osjetljiva na uznemirivanje, stoga je smanjen broj životinja u špiljama koje se posjećuju.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Nastanjuje kontinentalna, obalno i otočno područje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Mammalia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Chiroptera
  • Porodica
    Miniopteridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Simmons, Nancy B. / Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: Order Chiroptera. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 312-529.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Červeny J., Kryštufek B., 1988: A contribution to the knowledge of the Bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia, (Chiroptera, Mammalia).
    Biološki vestnik 36,4, 17-30.
    Đulić, B., 1956: Prilog poznavanju dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersi Kuhl) na području Hrvatske. Speleolog 3, 1-9.
    Đulić, B., 1957: Izvještaj i neki rezultati prvog prstenovanja Chiroptera na teritoriju SR Hrvatske. Larus 9/10, 208-215.
    Đulić, B., 1961: Contribution à l'étude de Ja répartition et de l'écologie de quelques chauves-souris cavernicoles de Dalmatie. Mammalia 25, 287-313.
    Đulić, B., 1963: Étude écolcgique des chauves-souris cavernicoles de la Croatie occidentale (Yougoslavie). Mammalia 28, 385-436.
    Đulić, B., 1969: Les températures corporelles chez quelques chauves-souris cavernicoles et la question de leur thérmorégulation, Actes IV e Congrès International de Spéléologie 4-5, 81-86.
    Đulić, B., 1970: Okologische Beobacktungen der Fledermäuse der Adriatischen Inseln. Zeitschr, f. Säugetierkunde 35, 45-51.
    Đulić, B., Tvrtković N., 1970: The distribution of bats on the islands of the Adriatic. Bijdr. tot de Dierkunde 40, 17-20.
    Đulić, B., 1989: Ekološke značajke sisavaca otoka Mljeta. Otok Mljet, Ekološke i zdravstvene prilike, JAZU, Zagreb, 57-61.
    Kovačić, D., Đulić, B., 1988: Prilog poznavanju šišmiša (Chiroptera Mammalia) srednje Dalmacije. Biosistematika 14, 2, 31-40.