CRVENI POPIS
Natrag
-
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
veliki šišmiš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP000446
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E Ugrožena vrsta.)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Đulić, B. (1994): Myotis myotis (Borkhausen, 1797) (HRCP000446). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/446. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Beatrica Đulić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Osjetljiva - V (1994) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Vrlo osjetljiva vrsta pa često napušta obitavalište zbog uznemirivanja. Glavni uzroci smanjene brojnosti su popravci i obnavljanje zgrada i crkava, nestanak starih zgrada, uznemirivanje i tjeranje iz dotadašnjih boravišta kolonija ženki s mladima, zatim radovi, posjeti i loženje vatre u špiljama, a i pesticidi u poljoprivredi također su mogući uzrok smanjenja brojnosti ove vrste. Kako u ljetnim obitavalištima dolaze pretežno gravidne ženke i ženke s mladima, to ove šišmiše uznemiruju najčešće baš u osjetljivom razdoblju njihova životnog ciklusa. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Vrlo osjetljiva vrsta pa često napušta obitavalište zbog uznemirivanja. Glavni uzroci smanjene brojnosti su popravci i obnavljanje zgrada i crkava, nestanak starih zgrada, uznemirivanje i tjeranje iz dotadašnjih boravišta kolonija ženki s mladima, zatim radovi, posjeti i loženje vatre u špiljama, a i pesticidi u poljoprivredi također su mogući uzrok smanjenja brojnosti ove vrste. Kako u ljetnim obitavalištima dolaze pretežno gravidne ženke i ženke s mladima, to ove šišmiše uznemiruju najčešće baš u osjetljivom razdoblju njihova životnog ciklusa. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je zaštićena od 1963. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode te je Odštetnim cjenikom predviđena odšteta za uništavanje primjeraka ove vrste. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba spriječiti posjećivanje dijelova špilja u kojima borave kolonije ove vrste. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Da bi se približno točno utvrdilo sadašnje stanje potrebno bi bilo istražiti dosad poznata i potencijalna staništa ove vrste.
- Biologija vrste
- Opis
Zimi se mogu naći rijetki pojedinačni primjerci samo u nekim špiljama, dok od sredine rujna do početka svibnja nestaje iz špilja sjeverozapadne Hrvatske, pa i onih gdje u kasno proljeće i ljeti dolazi u većim skupinama od 20 do 150 životinja. Njih sačinjavaju pretežno kolonije ženki s mladima. U špiljama Dalmacije zapažene su u to vrijeme veće kolonije ženki s mladima koje broje između 300 i 700 jedinki. Seli iz ljetnih obitavališta u zimska koja mogu biti međusobno udaljena. Ženka okoti uglavnom jedno mlado potkraj lipnja i u srpnju. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Zimi u špiljama boravi vrlo rijetko, a ljeti samo u nekima. Temperatura tih mjesta ljeti iznosi od 11 do 14°C, a relativna vlaga od 88% do 97% i to na podrujču sjeverozapadne Hrvatske. U špiljama Dalmacije termički uvjeti su ljeti od 13,5 do 17°C, a relativna vlaga iznosi od 85 do 100%. U ljetnim mjesecima, naročito kolonije ženki i ženke s mladima, obitavaju i po potkrovljima i tavanima zgrada te po tornjevima, što je naročito vidljivo u sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Nekada brojna vrsta o čemu svjedoče mnogi nalazi kolonija po potkrovljima i tavanima. Danas je iz takvih i nekih špiljskih staništa nestala i sve se manje susreće u prirodi. Da bi se približno točno utvrdilo sadašnje stanje potrebno bi bilo istražiti dosad poznata i potencijalna staništa ove vrste.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Živi u špiljama sjeverozapadne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Mammalia - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Chiroptera - Porodica
Vespertilionidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Hall, R. (2004) Däggdjur
Hall, R. (2004) Däggdjur
Simmons, Nancy B. / Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: Order Chiroptera. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 312-529.
Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Červeny J., Kryštufek B., 1988: A contribution to the knowledge of the Bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia, (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik 36,4, 17-30.
Đulić, B., 1959: Beitrag zur Kenntnis der geographischen Verbreitung der Chiropteren Kroatiens. Glasnik prirodnjačkog muzeja, ser.b. 14, 67-112.
Đulić, B., 1961: Contribution a l'étude de la répartition et de l'écologie de quelques chauves-souris cavernicoles de Dalmatie. Mammalia 25, 287-313.
Đulić, B., 1963: Etude écologique des chauves-souris cavernicoles de la Croatie occidentale (Yougoslavie). Mammalia 28, 385-436.
Kovačić, D., Đulić, B., 1988: Prilog poznavanju šišmiša (Chiroptera Mammalia) srednje Dalmacije. Biosistematika 14, 2, 31-40.
Stebbings, R.E., 1982: Distribution and status of bats in Europe. Report prepared far the Cornmission of the European Communities. 85 pp.